EN DE

Klađenje Hrvate stajalo 650 milijuna kuna?

Autor: Ivan Pandžić
06. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U svibnju se na klađenje prema Ministarstvu financija potrošilo 326 milijuna kuna. Navodeći podatak PSK-a da su im se početkom SP-a uplate udvostručile, Slobodna Dalmacija u jučerašnjem broju zaključuje kako su tijekom mundijala Hrvati potrošili 650 milijuna kuna. Iako se navodi kako su uplate pale nakon prve faze natjecanja, prosječni porast bi po kladionicama bio oko 30 posto. Brojka je opet impozantna, a usporedbe radi – vrtić u Zagrebu stoji između 10 i 15 milijuna kuna. Hrvati su dakle tijekom lipnja vjerujući u sreću i znanje ostavili novca za najmanje 35 vrtića. Zvuči nevjerojatno, ali ako se uzme u obzir da je svibanj, kao i cijelo ljeto, veoma loš za klađenje. Ipak, tješi podatak da je prema ministarstvu, u svibnju bilo i 305 milijuna kuna dobitaka. Teorija kaže da je količina igara na sreću obrnuto proporcionalna standardu u državi. Pitanje ostaje bi li standard porastao da su kladitelji svoj trud, znanje, izgubljeno vrijeme i uloženi novac iskoristili ulaganjem, produktivnošću, dodatnim obrazovanjem i sličnim važnim nesporednim stvarima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U svibnju se na klađenje prema Ministarstvu financija potrošilo 326 milijuna kuna. Navodeći podatak PSK-a da su im se početkom SP-a uplate udvostručile, Slobodna Dalmacija u jučerašnjem broju zaključuje kako su tijekom mundijala Hrvati potrošili 650 milijuna kuna. Iako se navodi kako su uplate pale nakon prve faze natjecanja, prosječni porast bi po kladionicama bio oko 30 posto. Brojka je opet impozantna, a usporedbe radi – vrtić u Zagrebu stoji između 10 i 15 milijuna kuna. Hrvati su dakle tijekom lipnja vjerujući u sreću i znanje ostavili novca za najmanje 35 vrtića. Zvuči nevjerojatno, ali ako se uzme u obzir da je svibanj, kao i cijelo ljeto, veoma loš za klađenje. Ipak, tješi podatak da je prema ministarstvu, u svibnju bilo i 305 milijuna kuna dobitaka. Teorija kaže da je količina igara na sreću obrnuto proporcionalna standardu u državi. Pitanje ostaje bi li standard porastao da su kladitelji svoj trud, znanje, izgubljeno vrijeme i uloženi novac iskoristili ulaganjem, produktivnošću, dodatnim obrazovanjem i sličnim važnim nesporednim stvarima.

Autor: Ivan Pandžić
06. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close