U Hrvatskoj od ukupnog broja potrošača koji kupuju trgovačke marke više od polovice (57%) smatra da su one jednako kvalitetne kao i brendovi poznatih proizvođača. Samo 4% misli da su bolje od “pravih” proizvođačkih marki, dok ih 39% drži lošijima. Nije tajna, iako to proizvođači ne žele priznati, da se velikim svjetskim kompanijama ne isplati posebno proizvoditi trgovačke privatne marke. Zato veliki proizvođači samo na svojim brendovima nalijepe novu etiketu i upakiraju u ambalažu trgovačke robne marke. U najvećem hrvatskom trgovačkom lancu Konzumu kažu da njihova trgovačka marka K-Plus uživa najveću popularnost među potrošačima u Hrvatskoj, prema istraživanju Ipsos Pulsa. Ponuda Konzumove trgovačke marke podijeljena je na nekoliko potkategorija. To su Standard, K-Plus i Volim najbolje, dok je Rial veleprodajna marka koju kupuju mali trgovci. Ana Mitrović iz Konzumova ureda za odnose s javnošću tvrdi da su proizvodi Konzumove trgovačke marke većinom rađeni u suradnji s hrvatskim dobavljačima. Trgovačke marke iz kategorije pakirane hrane i neprehrane rade se za sva tržišta na kojem Konzum posluje. No u asortimanu svježe hrane najčešće se radi u suradnji s lokalnim proizvođačima kako bi se kupcima osigurala kvaliteta i svježina proizvoda. Strogo se kontrolira kvaliteta privatne marke i kod proizvođača provjerava njegova proizvodnja. Osim toga dodatno se obavljaju kontrole u sklopu Konzumova laboratorija. Upravo zbog toga Konzumova trgovačka marka i u budućnosti će biti, samouvjereno tvrde u kompaniji, najprepoznatljivija trgovačka marka u Hrvatskoj.

Jeftinije do 60 posto
U slovenskom Mercatoru poručuju da svoje trgovačke marke rade u suradnji s lokalnim proizvođačima, što omogućuje malim poduzetnicima da plasman svojih proizvoda, ovisno o vlastitim kapacitetima, ostvaruju u lokalnoj Mercatorovoj trgovini ili u nacionalnoj mreži. Proizvodi trgovačke marke Mercator su za svakodnevnu uporabu u kućanstvu, rade ih renomirani hrvatski i strani proizvođači i u odnosu na poznate brendove jeftiniji su između 20 i 60 posto, ovisno o kategoriji i vrsti. Trgovačka marka Mercatora trenutačno nudi više od 1000 proizvoda raspoređenih u sedam linija. Lea Marcijuš, Mercatorova glasnogovornica u Zagrebu, navodi primjer dugogodišnje suradnje s tvrtkom Perfa-Bio, proizvođačem jaja iz Donje Stubice, čiji gotovo cijeli asortiman plasiraju kroz trgovačku marku Mercator. Nadalje, Mljekara Biz dobavljač je mliječnih proizvoda Mercatorove trgovačke marke sa 11 artikala (sirevi, jogurti, svježi sirevi, mliječni namazi…), dok posebno za slavonsku regiju kroz Mercatorove prodavaonice plasira i do 90% svog asortimana. M grupa (Matica Modicus) iz Podravskih Podgajaca, koja proizvodi bezalkoholna gazirana i negazirana pića i sirupe, s Mercatorom surađuje od 2006. godine. Kroz Mercatorovu trgovačku marku M grupa prodaje i do 50% proizvoda, a od prošle je godine prisutna i u Mercatoru u Sloveniji. Preuzimanjem Getroa Mercator nije ukinuo njegove marke. Getro je razvio više od 30 različitih linija robne marke – od svježeg asortimana preko konzervirane ponude do kozmetike i hrane za djecu te kućne ljubimce – u sklopu kojih se nalazi oko 1200 biranih proizvoda. Za Getro rade uglavnom hrvatski proizvođači. Udio proizvoda trgovačke marke u odnosu na cjelokupnu ponudu toga trgovačkog lanca iznosi između 20 i 30%. Proizvodi su cjenovno izuzetno povoljni s cijenama nižim od 10-90% u odnosu na brendove. Primjerice, kod deterdženata one su niže od 20 do 40%, a na tekstilu to može biti i do 90%. Linija Gurman u sklopu Getroa je robna marka koja obuhvaća ulje, mliječne proizvode, polutrajne i trajne proizvode od mesa, svježe meso, dodatke jelima, juhe, jaja i jedna je od najuspješnijih linija koja ostvaruje oko 40% ukupnog prometa TM-a Getroa.

Izdržljivi brendovi
Spar svoje trgovačke marke radi ponajprije u zemljama u kojima posluje, pa tako među proizvodima Sparovih robnih marki u Hrvatskoj ima proizvoda iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. Razlika u cijeni brenda i robne trgovačke marke ovisi o liniji proizvoda. Svakako njihova najjeftinija robna marka je linija S-Budget koja ima najniže cijene čak na razini diskonta i u kojoj već sada ima više od 200 proizvoda za svakodnevne potrebe. Kontinuirani rast prodaje tih proizvoda, kažu u Sparu Hrvatska, potvrđuje uspjeh kod kupaca. Sparove marke prodaju se u svim zemljama u kojima se posluje. Isto tako je i s nacionalnim proizvodima koji ulaze u Sparovu marku. Naime, da bi neki nacionalni proizvod dobio etiketu Spar, mora proći kroz kompliciran proces i zadovoljiti sve korporativne kriterije. Zadnji takav proizvod bio je Ingo drink, instant-napitak. Ukratko, na policama Intersparovih hipermarketa i Sparovih supermarketa nalazi se više od dvadesetak robnih marki s područja prehrane i neprehrane. Recimo, robna marka Despar obuhvaća originalne proizvode talijanske kuhinje, a novost su i Free From proizvodi namijenjeni osobama s intolerancijom na laktozu i oboljelima od celijakije. Nadalje, kupcima koji posvećuju dodatnu pozornost prehrani namijenjeni su proizvodi marke Natur Pur. Istraživači GfK diljem svijeta zaključuju kako je upravo recesija motivirala potrošače da bolje i brže prihvate privatne marke u zamjenu za one poznate. No podsjećaju da su privatne ili trgovačke marke zauzele određeno mjesto i puno prije krize, što znači da ti proizvodi imaju dobre pretpostavke za daljnje korištenje, što znači da prestanak recesije neće zaustaviti njihov daljnji rast. GfK je u ispitivanju za “Private Lable Manufacturer Association 2009 Pool” dobio odgovore prema kojima 9 od 10 ispitanika kaže kako ne namjeravaju prestati kupovati ove artikle kad prođe kriza i njihova se ekonomija vrati u normalu. Privatne marke zadobile su pažnju potrošača ponajprije zbog niske cijene. Od tada su one zadržale svoju poziciju tako što uglavnom daju uz cijenu i primjerenu kvalitetu. Budući da napredak ipak ovisi o tome koliko će se uspjeti “pričvrstiti” u novome ekonomskom oporavku, proizvodi “jakih i poznatih” brendova vratit će dio svojih kupaca, ali će i trgovačke marke zadržati kupce.

Prehrana i čišćenje
Vidljive su velike promjene u ponašanju potrošača tako da stalno raste udio trgovačkih marki u potrošnji. Prema posljednjim godišnjim ažuriranim podacima za 2009., koje radi GfK, njihov udio iznosi 13,6% u potrošnji. Za usporedbu, u 2004. godini to je bilo samo 5,4%. Trgovačke robne marke najzastupljenije su u košarici prehrambenih proizvoda te u košarici sredstava za čišćenje i pranje u kućanstvu. Trend rasta prisutan je u svim regijama u Hrvatskoj, najviše u Slavoniji. Kako od uvođenja na hrvatsko tržište trgovačke robne marke bilježe konstantan rast, očekuje se da će pod utjecajem krize i dalje rasti. Pretpostavka da su nužno lošije kvalitete od brendiranih proizvoda često je zabluda. Kako postoje različite razine kvalitete među brendiranim proizvodima, tako se i trgovačke robne marke razlikuju po kvaliteti, utvrdili u GfK. Kontinuirani fokus na cijene ipak ne bi trebao pretvoriti potrošače u trajne ovisnike o niskim cijenama. Iako je sadašnji vrijednosni udio trgovačkih robnih marki u Hrvatskoj dosegnuo najvišu razinu, i dalje je niži udio u potrošnji u usporedbi s Austrijom gdje je gotovo 29%.

Brojke

Svijet
Istraživanje GfK Roper Reports Worldwide je pokazalo da je u kriznoj 2009. oko 37% potrošača zamijenilo neki brendirani proizvod s onim jeftinijim pod trgovačkom markom. Uzlet trgovačkih marki još je puno veći kod nekih razvijenih tržišta, primjerice 57% Francuza i isto toliko Amerikanaca odgovorilo je da je zamijenilo neki brendirani proizvod jeftinijom trgovačkom markom.

Hrvatska
Svi vodeći lanci na svojim policama kupcima nude svoju robnu marku. GfK zaključuje kako je rastu ponude trgovačkih marki u 2007. godini znatno pridonio dolazak Lidla u Hrvatsku. Tada su se potrošači prvi put susreli s diskontnim formatom trgovine, čije je glavno obilježje da su trgovačke robne marke izuzetno zastupljene u njihovoj prodaji. U Lidlu, koji je prilično suzdržan u odnosima s javnošću, nisu komentirali poslovanje s trgovačkim markama, već su ih samo pobrojili. Glavne robne marke su im Dulano, Milbona, Promienna, W5, JD Gross, Bellarom, Trattoria Alfredo, Cerdo, Victus, Crownfield, Granarom, Lord Nelson, Linessa, Crusti Croc…

Regije
Prema istraživanju Deloittea (Ipsos Marketinga) o trgovačkim markama u regiji Adria, u Hrvatskoj 39 posto građana uobičajeno kupuje te proizvode. Zanimljivo, taj je postotak manji u Sloveniji gdje 30 posto potrošača kupuje trgovačke marke, dok je u Srbiji to 19 posto građana. U srednjoj i istočnoj Europi kupuje ih 28 posto, a u zapadnoj 45%. Dok u Hrvatskoj 57% građana kao i u Sloveniji misli da su te marke jednako dobre kao i proizvođačke, u Srbiji ih to isto smatra 49%. Da su lošije od pravih maraka, u Hrvatskoj smatra 39%, u Sloveniji 37%, a u Srbiji 46%.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života