Studij prava, ekonomije, računarstva, elektrotehnike i informatike, arhitekture, stomatologije, umjetničke akademije, atraktivni studiji mahom profesorski na filozofskim fakultetima, zatim politologija i novinarstvo te učiteljske akademije prvi će u ljetnom upisnom roku popuniti gotovo sve brucoške klupe. Kandidata je više nego ikad, a prijavnice se, kažu na fakultetima, razvrstavaju u buntovima. Na jedno mjesto bori se nevjerojatnih šest do čak, ponegdje, i sedam kandidata. Kvote su se ponegdje čak popunile u prvom danu prijava za upis. Samo se, primjerice, na novinarstvo prijavilo 600 kandidata, a mjesta ima za 415 brucoša. Rekordni interes bilježe na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje se broj prijava bilježio četveroznamenkanstima brojevima, ali i na tehničkim poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Zapošljavanje
Najviše slobodnih mjesta ostat će, ako je suditi prema prošlim godinama, na Metalurškom, Geotehničkom, Pomorskom te matematičkom fakultetu. Začuđujuće, među njima je i sve nepopularnija Medicina, unatoč izraženom deficitu liječnika. Rašireno je mišljenje među mladima da pravo i ekonomija nude najviše mogućnosti nakon stjecanja diplome, što se može odmah demantirati jednim pogledom na statistike zavoda za zapošljavanje. Upravo su diplomanti tih studija najčešći visokoobrazovani kadar koji ne može naći svoje mjesto na tržištu rada. Iako je mahom riječ o starijim osobama, čija su znanja i vještine zastarjele, budući brucoši te činjenice moraju imati na umu. U Hrvatskoj, nažalost, još nema javno iskazanih potreba školovanja visokoobrazovanih kadrova. Krivce za to treba tražiti i u Ministarstvu obrazovanja, na sveučilištima, ali i u gospodarstvu. Iako se već godinama razglaba o potrebi usklađivanja upisnih kvota i upisne politike sa stvarnim potrebama tržišta rada i gospodarstva, to još uvijek nije došlo na dnevni red. Izrada nacionalnog plana potreba visokoškolskog kadra za dugoročno razdoblje je neophodna i u taj se pothvat treba što prije uključiti i Vlada, i privreda i zavodi za zapošljavanje, te visokoškolske i druge institucije. Jedino će se tako spriječiti gomilanje suficitarnih stručnjaka na tržištu rada.

Najtraženiji
Iako danas nema sasvim pouzdanih podataka, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prošle su godine najtraženiji bili ekonomisti, pravnici, doktori medicine, profesori hrvatskog jezika, razredni učitelji, profesori tjelesne i zdravstvene kulture, engleskog jezika, diplomirani inženjeri elektrotehnike, profesori povijesti, diplomirani građevinski inženjeri, strojarski inženjeri, magistri farmacije, te profesori biologije, matematike i njemačkog jezika. S druge strane, najmanje je zanimanja iskazano za radnicima koji imaju diplome prometnog, strojarskog i nekih drugih fakulteta. Brzu zapošljivost danas jamče samo Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet te Arhitektonski fakultet, i to uglavnom zahvaljujući dobrim vezama fakulteta i privrede. S diplomama tih fakulteta posao se može naći doslovno preko noći. Što je deficit tih stručnjaka veći, njihova je zarada razmjerno je veća. Koji će fakultet odabrati 35.000 ovogodišnjih maturanata doznat će se tek u rujnu nakon posljednjeg jesenskog upisnog roka. Najsigurniji put do željenog indeksa još je uvijek odličan uspjeh iz srednje škole, maksimalan broj bodova na razredbenim ispitima te dodatni bodovi sa natjecanja i sl. Djeca dragovoljaca Domovinskog rata unatoč pritiscima i primjedbama akademske zajednice da im se povlastice ukinu i ove će godine željene studije upisivati izravno pod uvjetom da prijeđu bodovni prag. Upravo su stoga pojedini fakulteti pooštrili uvjete upisa podizanjem bodovnog praga. Bit će zanimljivo pratiti omjer privilegiranih i običnih studenata prve godine na Filozofskom, Prirodoslovno-matematičkom, Pravnom i Medicinskom fakultetu.

Najmanji broj zaposlenih osoba VSS zanimanja

1. Profesor strojarske energetike
2. Profesor geodezije
3. Diplomirani tehnolog prerade mesa i ribe
4. Profesor prometa
5. Diplomirani inžinjer unutarnje plovidbe
6. Profesor poljoprivredne mehanizacije

* Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2005.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam