Unatoč postignutom sporazumu o sukcesiji članice bivše Jugoslavije još nisu podijelile imovinu svojedobno zajedničke države. Nakon višestrukih odgađanja u Sarajevu bi se početkom veljače trebali sastati predstavnici država nasljednica kako bi još jedanput pokušali pronaći “ključ” oko podjele. Sporazum o sukcesiji postignut je 2001. godine u Beču, ali je njegova ratifikacija u parlamentima bivših republika trajala više od četiri godine.

Glavna tema trebala bi biti podjela diplomatsko konzularnih predstavništva bivše države u svijetu. Iako je postignut načelni sporazum o njihovoj podjeli, primopredaja ide vrlo teško. Posljednji susret održan je u Beogradu 2009. i njegova priprema je trajala 14 mjeseci. U Ministarstvu pravosuđa jučer nije bilo moguće doznati tko će predstavljati Hrvatsku na ovom sastanku niti o čemu će se razgovarati. Prema riječima Gaše Kneževića, visokog predstavnika Srbije za sukcesiju, od 123 sporna objekta do sada je raspoređeno njih samo pet. Za 42 zgrade, koje se uglavnom nalaze u Europi, postoji odluka o podjeli, ali zapinje primopredaja. Srbija treba napustiti 22 veleposlanstva, ali do danas to nije učinila pa se u Sarajevu treba aktualizirati taj dio sukcesije. Dok Srbija zateže, u ostalim republikama se drukčije gleda na podjelu imovine poduzeća. Srbija, naime, inzistira da se riješi podjela privatne imovine kao i pitanje stečenih prava. Upućeni smatraju da bi se ubrzalo kretanje s “mrtve točke” ako bi se završila podjela zgrada diplomatskih predstavništava. Prema službenim podacima do sada je podijeljena tek polovica, ali zgrade još nisu useljive. Problem je i što kompanije počinju gubiti strpljenje i odlučuju se na samoinicijativne sporazume. Rok što ga je srpska vlada dala poduzećima da se dogovore o podjeli imovine s tvrtkama iz drugih bivših republika odavno je istekao pa su u posljednje vrijeme uslijedili sudski sporovi kojima pojedina poduzeća nastoje vratiti imovinu.