Ministar zdravstva Darko Milinović opet je izazvao buru u industriji osiguranja, pogotovo u društvima koja nude police s uslugama većeg obujma prava i standarda u odnosu na sadržaj košarice obveznoga zdravstvenog osiguranja. Na tragu odluke zakonodavca iz lipnja 2010., koji Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dopušta provođenje dodatnoga zdravstvenog osiguranja, HZZO je 22. prosinca objavio Pravila uspostavljanja i provođenja dodatnoga zdravstvenog osiguranja. To je, tvrdi osiguravateljska branša, uvertira buduće apsolutno nelojalne utakmice. HZZO ulazi u tržište koje sada drže osiguratelji, s godišnjom premijom oko 280 milijuna kuna. Njihove nove police, najavljuju u HZZO, moći će ugovoriti i pojedinci i tvrtke za svoje zaposlenike, međutim još ne otkrivaju cjenik usluga. Budući da je riječ o ustanovi izravno vezanoj na državni proračun, to HZZO-u, upozoravaju osiguratelji, već u startu jamči privilegiran položaj. Vjeruju da će HZZO prema osiguranicima ići dampinškim cijenama i time srušiti konkurentnost društava koja godinama razvijaju tržište.

Krše zakon i Ustav?
“Postupak HZZO-a otvara neravnopravan položaj na tržištu glede uvjeta i nastupa te je protivan je Zakonu o osiguranju”, ističe Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, krovne udruge branše. Nova usluga HZZO-a, podsjeća, iznesena je u programu gospodarskog oporavka. Predstavljena je kao “širenje tržišnih aktivnosti”, što je u kontradikciji s Vladinom inicijativom o uključivanju države samo u one poslove koje “privatni sektor ne može efikasno opskrbljivati”, navodi Pauković. Dodaje da je HUO odmah reagirao i ukazao na nelogičnosti. Upozorili su Ministarstvo zdravstva, HZZO, ali i Hanfu. Novom aktivnošću HZZO-a, tvrdi, pogaženi su članak 3., 14. i 49. Ustava. Pauković najavljuje poduzimanje koraka radi poštivanja ustavnih prava društva za osiguranje koji uključuju i zaštitu preko Ustavnog suda. Osim toga zatražit će očitovanje i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. “Ako premije ponovno budu određivane prema imovinskom cenzusu osiguranika, to neće stvoriti podlogu za pravo privatno zdravstvo i temeljitu reformu. Očekujemo da će HZZO premiju ipak formirati sukladno Zakonu o osiguranju koji dodatno osiguranje regulira kao neživotno osiguranje”, nada se Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja Zagreb.

Neujednačeni kriteriji
I predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja Vesna Dulibić smatra da će HZZO-vo provođenje dodatnoga zdravstvenog osiguranja, koje nije podložno nadzoru Hanfe niti se na njega odnosi Zakon o osiguranju, dovesti do neujednačenih kriterija. Osiguratelji znakovitim smatraju to što Vlada ignorira prijedloge da rupe u proračunu krpa nametima bankarskom sustavu, dok se u poslovanje industrije osiguranja u protekle dvije godine upleće već treći put. U siječnju 2009. na premiju obveznih autoosiguranja uvela je namet od 10 posto koji su osiguratelji plaćali HZZO-u, godišnje je iznosio više od 250 milijuna kuna. Boreći se argumentima iz višegodišnje prakse da namet ne smije prijeći tri posto, kao i zahtjevom za ocjenom ustavnosti osiguravatelji su uspjeli izboriti da Milinović nakon nekoliko mjeseci ljestvicu spusti na 7 posto. Istodobno je osigurateljima uvedena obveza financiranja turističkih zajednica, kroz kalendarsku godinu morali su izdvojiti 25-27 milijuna kuna. I ona je argumentima naknadno oborena na prihvatljiviji iznos, ispod pet milijuna kuna. U veljači 2009. godine HUO je odlukom članica zatražio ocjenu ustavnosti oba nameta, Međutim Ustavni sud još se nije očitovao o tome.