Europska unija nastavit će s proširenjem i nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u članstvo unatoč problemima s europskim ustavom, izjavio je prekjučer u Helsinkiju presjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Nakon sastanka s finskim premijerom Mattijem Vanhanenom u povodu početka finskog predsjedanja Unijom, Barroso je otklonio strahove da će se širenje zaustaviti nakon ulaska dviju balkanskih zemalja, čime bi se broj članica Bloka povećao na 27. Inače, sporazum iz Nice predviđa da Unija može imati najviše 27 članica, a Hrvatska namjerava postati 28., što bi našoj zemlji potencijalno mogao biti problem u uvjetima kada su neke članice odbacile ustav koji je, između ostaloga, trebao regulirati i pitanje proširenja. Ustav je također trebao zamijeniti Ugovor iz Nice.“Postoje određeni nesporazumi. Ne smatramo da zbog sporazuma iz Nice ne možemo primati nove članice”, rekao je Barroso, dodajući kako će se taj dokument mijenjati nakon što Unija dosegne broj od 27 članica. Osim toga, Komisija neće odustati od institucionalnih reformi koje su sadržane u ustavu unatoč tome što je budućnost tog dokumenta sada neizvjesna jer su ga odbacile neke važne članice poput Francuske i Nizozemske. Ugovorom iz Nice u prosincu 2000. godine institucionalno je omogućeno širenje Unije na 12 zemalja članica koje su tada bile u pregovaračkom procesu. Godine 2004. deset od tih 12 ušle su u Uniju, a Rumunji i Bugari suočili su se s odgodom zbog svoje slabe pripremljenosti. U tom ugovoru predviđena su institucionalna rješenja za ukupno 27 članica, a i broj povjerenika u Europskoj komisiji ograničen je na maksimalno 27, što znači da u budućnosti svaka zemlja članica ne bi imala svog poovjerenika.Ravnatelj zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose Mladen Staničić rekao je za Poslovni dnevnik kako “u ovom trenutku ne postoji institucionalna podloga za ulazak Hrvatske u Uniju”.“Ipak, ne moramo strahovati zbog ugovora iz Nice ako EU procijeni da pregovori s Hrvatskom teku dobro i da je vidljiv napredak.Donijet će se amandmani na Nicu koji će omogućiti ulazak Hrvatske kao 28. članice”, rekao je Staničić. Stančić drži da bi ti amandmani najvjerojatnije sadržavali formulaciju da se širenje Unije i dalje nastavlja, čime bi se otklonile prepreke koje sada postoje.

Europski povjerenik za proširenje Ollie Rehn nedavno je izjavio kako će biti potrebno novo institucionalno rješenje prije nego što Unija bude sposobna primati nove članice. Sporazum iz Nice ne predviđa broj mjesta u Europskom parlamentu ili Europskoj komisiji za članice koji bi ušle nakon Rumunja i Bugara, a prve su zemlje-kandidatkinje, Hrvatska i Turska. No prema mišljenju stručnjaka, taj bi se problem mogao riješiti tako da se u njihovim pristupnim sporazumima Uniji uključe članci koji bi regulirali i ta pitanja.Vanhanen je također rekao kako će njegova zemlja organizirati sastanak na vrhu EU u prosincu na kojem će se raspravljati o daljnjem širenju Unije te da će inzistirati na tome da se zemljama-kandidatkinjama ne postavljaju novi uvjeti. Također je rekao kako tzv. apsorpcijski kapaciteti, koje spominju neke članice, neće biti prepreka za ulazak. “Ti kapaciteti tiču se postojećih članica, a ne zemalja-kandidatkinja”, rekao je Vanhanen, dodajući kako sve zemlje moraju ispuniti tražene kriterije te kako oni za sve moraju biti jednaki.Austrija je prošlog mjeseca pokušala progurati apsorpcijske kapacitete kao dodatni kriterij, što je očito bio pokušaj da se spriječi ili barem oteža ulazak Turske u Uniju.Inače, apsorpcijska sposobnost sve se češće spominje nakon što je izbila kriza zbog ustava te tzv. umora od proširenja.