U vremenima krize, obično na površinu izbijaju sve one dobre i loše stvari koje čovjek nosi u sebi. Ništa drugačije nije ni kod menadžera. Upravo je kriza pravi pokazatelj koliko je osoba koja upravlja tvrtkom sposobna nositi se s izazovima krize i zna li motivirati zaposlenike kojima upravlja.

“U krizi vas zaposlenici promatraju. Lideri, pogotovo oni vrhunski, zato moraju poznavati psihologiju ljudi. Liderstvo je usamljena funkcija. To je vrh Himalaje i iako vas možda nitko neće razumjeti, mnogi će vas osuđivati. Ali to je nešto što dolazi uz tu funkciju”, kaže Ratka Jurković, direktorica Svan Consultinga. Zbog toga je bitno znati dobro komunicirati sa djelatnicima i vratiti se na neke osnove i principe ljudskih odnosa. “Ljudi možda očekuju neke komplicirane teorije, ali stvar je vrlo jednostavna. U krizi je sve stvar nesigurnosti, ali koliko god da je teško, mnogi poduzetnici nalaze svoje male niše uspjeha, pravac u kojem žele ići”, dodaje. Bit svega je komunikacija sa zaposlenicima.

Izazov za poslodavca i zaposlenika
“Ako se nalazite u teškoj situaciji, trebate to reći svojim zaposlenicima. Najgore je kada nema komunikacije i onda se pojavi kuloarska komunikacjia koja je često neistinita. Ako do toga dođe potrebno vam je puno više vremena da prenesete istinu i popravite situaciju”, objašnjava Jurković. Ipak, ponekad jednostavno izlaz nije vidljv, ali bitno je priznati da se ne može na sve utjecati, i to nije ništa loše. Naravno, ukoliko učinite sve kako biste pokušali. No, da bi potaknuli zaposlenike, prvo im morate pokazati da ste i sami spremni na odricanja i mukotrpan rad. “Trebate početi od sebe. Ako zaposlenicima odlučite smanjiti plaću za deset posto, morate je sebi smanjiti 15 posto. Morate početi od sebe i rezati na sebi da biste imali argument doći zaposleniku i reći mu da ćete mu smanjiti plaću. To je ono što pravi lider radi i što se pokazalo kao univerzalni recept. Komunikacija je osnova svega. Nećete možda doći do svih, ali hoćete do većine. Iskomunicirajte i mali uspjeh koji ste postigli. Najgore je kad lider govori nešto, a radi nešto sasvim suprotno. A još je gore kad lidera uopće nema. Odsutnost lidera nije dobra kao što nije dobro ni da lider mora baš sve raditi i na sve paziti. Čovjek mora stvoriti povjerenje između sebe i svojih zaposlenika, a to je proces koji se ne događa preko noći” savjetuje Jurković. I odnos među zaposlenicima u krizi dolazi na kušnju. Zbog straha od gubitka posla povećava se kompetitivnost, a motivacija je često vođena egzistencijalnim motivima. Iako se radi o vrlo kompleksnim situacijama koje je teško analizirati i ne može se generalizirati, stres je veliki čimbenik radikalnih poteza. “Postoje slučajevi kada se zbog straha ljudi ponašaju vrlo negativno i iz njih isplivaju najnegativnije strasti, ali ima i zaposlenika iz kojih ispliva ono najbolje. Možemo to usporediti sa situacijom u ratu. Mogući gubitak posla je vrlo stresna situacija i nekad ne možete znati kakve će reakcije takva situacija izazvati”, kaže Ratka Jurković.

No, vratimo li se na motivaciju, bitno je biti svjestan činjenice da novac jest bitan, ali mnogo je drugih čimbenika kojima se zaposlenika može motivirati. Primjerice, ulaganje u obrazovanje zaposlenika kao i mogućnost napredovanja nešto je čime bi zaposlenika mogli privući, ili nagnati da ostane u tvrtki. Moraju postojati nematerijalni uvjeti koje zaposlenici trebaju imati da bi ostali kod poslodavca, a veliki učinak je i radna atmosfera u kojoj se zaposlenici nalaze. Zato je posebno bitno razvijati internu komunikaciju unutar tvrke te njegovati dobre poslovne, ali i prijateljske odnose s kolegama. To nije lako, to je veliki izazov i za poslodavca i za zaposlenika. Nije lako ni menadžere uvjeriti u smisao i važnost koja proizlazi iz poštivanja i suosjećanja sa zaposlenicima, kao i u smisao ulaganja u njihovu edukaciju.

Osjećaj samopoštovanja
Prije svega, to ovisi o dobroj volji samih menadžera i koliko su svjesni potreba. Obrazovanje je možda dugoročni put koji ne vraća rezultate odmah i sada, ali vraća ih s vremenom. Menadžeri trebaju postati svjesni da znanja koja imaju možda neće biti dovoljna za buduće vrijeme kriza i za vrijeme uspona i padova. Kriza je nešto što se ponavlja i očekivati da će tvrtka cijelo vrijeme rasti je naprosto iluzija. Sve se ciklički ponavlja, samo je pitanje što smo iz toga naučili. Motivacijski sustav proizlazi iz vrijednosnog sustava. Zato lideri moraju imati vrijednosni sustav koji ih vodi. Jedna komponenta tog sustava je da poštuje samog sebe, jer izgrađenoj osobi liderstvo je samo jedna od uloga koju obavlja. Prije svega, sebe treba izgraditi kao osobu da bi mogao izgraditi tvrtku, lokalnu zajednicu pa i društvo. “Ponekad treba imati strpljenja, ali da bi nas drugi percipirali kako želimo, trebamo promijeniti i sliku koju o sebi šaljemo. Kod nas je uvriježeno generaliziranje i menadžera i zaposlenika. S jedne strane imate stereotip kako su menadžeri bahati, arogantni i gaze zaposlenike, a s druge strane imate stereotip o zaposlenicima koji ništa ne rade. Hrvati su generalno označeni kao neradnici, a to je nešto što si mi ne smijemo dopustiti. Moramo razvijati osjećaj samopoštovanja, jer ako ne poštujemo sebe ne možemo poštivati ni druge. Bit je gledati mogućnosti i potencijale u svakome, jer svi mi imamo svoje potencijale, ali moramo poštovati svoje da bi znali poštovati tuđe”, zaključuje Jurković.

Dobro vodstvo puno znači

HF iz Belića kao dobar primjer
Ratka Jurković izdvojila je i primjer tvrtke koja ima dobru komunikaciju sa zaposlenicima ili dobar lidership. Po njenom mišljenju, jedan od boljih primjera je tvrka Harburg-Freudenberger (HF) iz Belišća. “Dobro posluju, ali imaju i lidera koji jako puno promišlja te puno radi sa zaposlenicima. No, svjestan je činjenice da stvari uvijek mogu biti bolje.

Svjesni nesavršenosti
Ta je tvrtka u zadnje vrijeme ona koja me se stvarno dojmila”, kaže Jurković te dodaje kako je HF dio globalne grupacije, ali ipak je tvrtka koja je samostalna. “U nijednoj tvrtki nije sve savršeno, ali to je tvrtka koja je toga svjesna i to je većinom zasluga njihovog vodstva”, zaključuje Jurković.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret