Iako je za Hrvatsku uvjerljivo najvažniji valutni par euro-kuna, mnogi sa strepnjom prate tečaj švicarskog franka koji je slijedom prošlotjednog jačanja prema euru ojačao i prema kuni.

Problemi u eurozoni koji su se očitovali u drastičnom snižavanju rejtinga Irske rezultirali su jačanjem franka na 1,27 za euro, a potom je i u nas franak ojačao sa 5,7 na 5,8 kuna (srednji tečaj HNB-a), što je tjedni rast od 1,7 posto. U odnosu na početak 2010. franak je prema kuni dobio 18 posto, što su osjetili svi korisnici kredita s valutnom klauzulom vezanom uz “švicarac”. Takvih je oko 34 milijarde kuna (sredinom godine, kad je franak vrijedio 5,4 kune). Premda su banke već odavno počele klijentima nuditi razne opcije za promjenu valutne indeksacije kredita, u ukupnim valutno indeksiranim kreditima oni vezani uz franak još čine oko 18 posto, a u ukupnim kreditima, uključujući i kunske, njihov je udjel nešto veći od 13 posto. To nije malo, no znatno je manje od vrhunca u vrijeme kad su niske kamatne stope na kredite vezane uz CHF privukle mnoge građane. Krajem 2007. u svim vezanim uz strane valute participirali su čak 26,8 posto, dok je u ukupnim kreditima svaka šesta kuna kredita bila vezana uz “švicarac”. Većina analitičara drži da će se smjer pritisaka na franak teško promijeniti, sve dok eurozonu potresaju prijetnje dužničke krize pojedinih članica, no većina ih ipak smatra da bi ti pritisci trebali slabiti. Ne vjeruju da će euro u idućih pola godine, na primjer, potonuti i ispod 1,20 franaka.