Iako su veliki domaći igrači u slučaju Ine i Molova plana dokupa dionica prepoznali interes u tome da vlasnički postanu “jezičac na vagi” u situaciji kad “strateški partneri” više nisu baš homogen dvojac, njihova burzovna ofenziva daleko je od ishoda. Prema mnogima, lako je moguće da ni hrvatska ni mađarska strana u ovoj fazi ne dohvate više od 50 posto vlasništva.

Osam posto dionica koje nisu u rukama dvaju dominantnih dioničara, države i Mola (sa 44,8 odnosno 47,2 posto) široko je raspršeno, na 30.600 dioničara. Kad se izuzmu dionice koje su u portfeljima obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, u rukama ostalih malih dioničara je manje od 7,5 posto dionica. Računa se da će iz raznih razloga – objektivnih i subjektivnih – ukupan odaziv na akcije dokupa teško biti i 5 posto udjela. Određeni broj dioničara vjerojatno neće ni razmatrati prodaju dionica, a neki imaju objektivnih prepreka za prodaju u kratkom roku; od onih koji su ih založili do onih koji su ih upisali na djecu, dobili u nasljedstvo ili zbog nečega trećeg nemaju čistu vlasničku situaciju.

Na ishod utrke dokupa dionica može utjecati niz drugih tehničkih detalja. Jedan od njih vezan je uz komunikaciju s dioničarima. Od 30-ak tisuća osoba nešto više od dvije tisuće odnosi se na dioničare zaposlenike Ine koji su dionice stekli nakon Molove ponude prije dvije godine, a kako su tada tržišne cijene već bile znatno ispod 2800 kuna, dosad ih nisu ni imali priliku unovčiti po toj ili višoj cijeni. U strukturi vlasništva 8 posto dionica koje nisu u posjedu Mola i hrvatske države petina ili oko 1,6 posto udjela koncentrirano je kod 30-ak najvećih manjinskih dioničara, s više od 1000 dionica. Među njima pak najviše (oko 50.000) drže AZ-ovi mirovinski fondovi, a tu je i još nekoliko domaćih institucionalnih ulagača. Daljnjih 150 dioničara po veličini ima između 100 i 1000 dionica, a oni ukupno u vlasništvu imaju oko 36.000 dionica. Oko 250 najvećih dioničara pak zajedno posjeduju oko 2 posto udjela, dok je oko 5,5 posto udjela u rukama oko 29.200 dioničara s manje od 30 dionica.

Ukratko, uz takvu disperziju vlasništva nije realno očekivati da se na burzi brzo i lako dohvati željena pozicija “jezičca na vagi” premda se računa da za to mirovincima nije nužno kupiti gotovo pet posto udjela, čime Mol ni teoretski ne bi mogao uhvatiti natpolovični udjel. Mađarski Mol će koristeći usluge Središnjega klirinško-depozitarnog društva (SKDD) u slanju dopisa i pohrani dionica lakše doći do svih malih dioničara, dok se domaći fondovi kroz redovnu burzovnu trgovinu oslanjaju na brokerske kuće računajući da će im interes provizije biti dovoljno poticajan da se svesrdno potrude odraditi što više posla. Zasad na burzi nema naznaka da se u igru uključila i neka treća strana na kupnji dionica. Zaigrati na rizik iste ili nešto više cijene od 2830 kuna, računajući da će u dogledno vrijeme neki jači paket biti važan za konačnu prevagu, a time i vredniji, očito se barem zasad smatra dosta skupom i previše neizvjesnom pričom. Iako u tom kontekstu ima i nagađanja da bi netko treći mogao uskočiti i kao Molov tihi asistent, to se pak za Mol također čini riskantnim mada takvi savezi imaju “odgođeno djelovanje” i obično su teško dokazivi.

Ponuda Mola

Prijave do 14. siječnja, a plaćanje 31. 1. 2011.
U utorak se preko burze detaljima svoje ponude dioničarima Ine obratio i Mol. Istaknuli su da njihova ponuda, u kojoj za dionicu Ine nude 2800 kuna, počinje danas (15. prosinca) i traje do 14. siječnja 2011. te da je rok za plaćanje 31. siječnja 2011. Mol se obvezuje dioničarima podmiriti troškove javnobilježničke ovjere potpisa na dokumentima za prihvat ponude te eventualno potrebne troškove solemnizacije i/ili javnobilježničkog akta, no sve druge troškove vezane uz prihvat njihove ponude snose dioničari. Mađarski suvlasnik Ine će u roku od tri radna dana od otvaranja ponude u sustavu depozitara – Središnjeg klirinško depozitarnog društva, kontaktirati dioničare Ine i detaljno im objasniti cijeli postupak. Mol je još jedanput istaknuo kako se novom ponudom otvara mogućnost dioničarima Ine koji nisu prodali dionice tijekom Molove dobrovoljne ponude da prodaju realiziraju sada po istoj cijeni.
(S. Vujisić Sardelić)

32 najveća dioničara (s više od 1000 dionica) drže oko 1,6 posto udjela
250 najvećih drži 2% udjela
oko 5,5 posto udjela u rukama oko 29.200 dioničara s manje od 30 dionica

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju