Visina javnih dugova i zabrinutost investitora o njihovoj održivosti ne prestaje biti top tema u Europi. Pod povećalom se našla i Italija zbog sumnje da je na istom putu kao Grčka, Mađarska, Irska pa i Portugal. Glasine su ubrzo podigle cijenu CDS-ova, odnosno troška osiguravanja dugova, na talijanske bankovne grupacije UniCredit i Intesu Sanpaolo što za njih znači skuplje zaduživanje i refinanciranje postojećih zaduženja.

Kreditne linije
Hoće li i, u kojoj mjeri, skuplje zaduživanje matičnih grupacija imati utjecaja na dvije najveće domaće banke zasad se može tek nagađati. Zagrebačka i Privredna banka Zagreb, koje zajednički kontroliraju više od 40 posto tržišta u Hrvatskoj, imaju otvorene kreditne linije prema matičnim talijanskim bankama i zasad tek osluškuju tamošnja događanja. Na pitanje može li se skuplje refinanciranje UniCredita preliti i na visinu domaćih kamatnih stopa na kredite, u Zabi poručuju da zasad takvih naznaka nema. “Izvori financiranja UniCredit grupe su stabilni i diverzificirani. Stoga, u ovom trenutku ne postoji konkretna naznaka koja bi nagovještavala nepovoljniju promjenu troškova zaduživanja Zagrebačke banke niti bilo kakve promjene u njezinom stabilnom poslovanju”, kažu u Zagrebačkoj banci.

Rast nervoze
U PBZ-u pak nisu željeli komentirati pogoršavanje prilika na talijanskom tržištu izazvanih tamošnjom visinom javnog duga. Ponovili su ipak da je “Intesa Sanpaolo stabilna grupacija te jedna od rijetkih velikih bankarskih grupa koje su prebrodile krizu vlastitim sredstvima i ostvarile dobre rezultate”. Bloomberg je, inače, objavio da pojačanja nervoza na tržištima oko činjenice da je talijanski nacionalni dug drugi po veličini u Europi, tamošnjim bankama posljedično srozava percepciju kredibilnosti. UniCreditovi CDS-ovi (credit default swaps ili trošak osiguranja od bankrota) porasli su najviše u mjesec dana i po prvi puta impliciraju tzv. “junk” rejting na obveznice, piše Bloomberg. “Swapovi” na dug Intese SanPaolo bilježe pak najveći mjesečni porast. U utorak 14. prosinca pred talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem je glasanje o povjerenju što dodatno podgrijava nervozu ulagača da bi Italija mogla imati problema s financiranjem 1,76 trilijuna eura duga padne li tamošnja Vlada. Iako su talijanske banke uspješno izbjegle ulaganja poput onih na tržištu nekretnina u Irskoj i Španjolskoj, povećani troškovi refinanciranja konkretno bi mogli značiti najmanje 118 milijardi eura u 2011. i posljedično nižu profitabilnost.