Bilo je 21,30, a padala je ledena i gusta kiša. Predsjednička je palača sjala u pozadini, a ljudi su se pod kišobranima okupljali, moleći se i stiskajući drvena raspela uz tijelo, dok su se ispred njih uzdizali Isus Krist na križu i osvijetljen kip Djevice Marije.

Došli su prosvjedovati protiv predsjednika Komorowskog i premijera Donalda Tuska, a bdijenje je započelo netom nakon što su u zrakoplovnoj nesreći koja se u travnju dogodila u Rusiji poginuli tadašnji predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga te politički i vojni vrh Poljske. Posljednjih mjeseci njihovi su se zahtjevi kretali od zadržavanja križa ispred predsjedničke palače do gradnje spomenika poginulom predsjedniku, a njihovo je bdijenje postalo simbol dubokih društvenih i političkih rascjepa koji bi, kako mnogi ovdje kažu, mogli razoriti jednu od najuspješnijih priča o državama bivšega sovjetskog bloka. Poljska je jedina europska država koja je izbjegla recesiju tijekom financijske krize. No Poljaci se osjećaju nesigurno i s pesimizmom gledaju na budućnost pa se zbog toga okreću jedni protiv drugih. “Mi se sjajno držimo u teškim vremenima, a u normalnim smo okolnostima izgubljeni”, kaže Jan Oldakowski, član opozicije u parlamentu i jedan od nekolicine članova Stranke zakona i pravde koji su nedavno napustili stranku kako bi osnovali koaliciju centra. “Vlada sloboda, a Poljaci ne znaju surađivati jedni s drugima.” I sam je politički vrh zaraćen. Poseže se za osobnim udarcima i uvredama. Bivši premijer Jaroslaw Kaczynski, koji je izgubio na predsjedničkim izborima nakon što mu je brat blizanac poginuo u nesreći, odbio se rukovati s Tuskom i sudjelovati na zadušnici koju je organizirala država te se okrenuo protiv najbližih saveznika, natjeravši ih da napuste Stranku zakona i pravde koju su braća Kaczynski osnovala 2001. godine. “Poljaci uvijek misle da moraju imati neprijatelja”, izjavila je Urszula Slawinska (38) tijekom šetnje Varšavom. Nije uključena u politiku, ali je i te kako svjesna što se oko nje zbiva. “Mi smo se zbog svoje povijesti definirali tako da biti Poljak znači štititi zemlju. Danas se više ne moramo braniti, a svejedno nam treba neprijatelj.”

Neki ekonomisti upozoravaju da će Poljska upasti u probleme ako se ne riješe neka ozbiljna pitanja. Tvrde da će usporavanjem dotoka novca za razvoj iz Europske unije 2012. godine zemlja dosegnuti zakonitu visinu duga. To znači da će trebati smanjiti potrošnju, povećati poreze ili zarezati u mirovinski sustav. “U sljedeće dvije godine mogla bi nas zadesiti stvarna katastrofa”, tvrdi ekonomist Krzystof Rybinski. “Naše društvo ne shvaća kakvi nam izazovi prethode.” Sukob zbog križa nije bio samo sukob zbog vjerskih vrijednosti i simbola. “Ljudi pred predsjedničkom palačom nisu se borili samo za križ i za crkvu”, kaže Janusz Palikot, zastupnik u parlamentu koji je osnovao vlastitu stranku. “U Poljskoj se za nadmoć bore dvije vizije o državi.” Prema riječima mnogih političkih stručnjaka, vjerskih vođa i prosvjednika, veliki križ postavljen ispred palače postao je politički iskaz i znak potpore viziji o konzervativnijoj, religioznijoj i nacionalizmom nabijenijoj Poljskoj, onakvoj kakvu su vodila braća Kaczynski.Druga vizija o Poljskoj, koju gaje Tusk i predsjednik Komorowski, usmjerena je prema Europi, prema prihvaćanju eura, povlačenju poljskih vojnih snaga iz Afganistana i prema državi u kojoj je religija osobna i manje institucionalizirana stvar. Crkveni se vrh nije oglasio o ovome, a to je dodatno razljutilo obje strane. “Nije crkva bila kriva. Bilo je riječ o sukobu dviju stranaka”, kaže ovdje popularni velečasni Maciej Zieba. “No političari su pobijedili. A tko je izgubio? Crkva.”

Michael Slackman