EN DE

Financijske institucije na udaru hakera

Autor: Saša Vejnović
30. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Više od 80 posto svjetskih financijskih tvrtki imalo je barem jedan uspješan upad u interni sustav i milijunske dolarske štete

Nije tajna da velike financijske institucije muku muče s hakerima koji na razne načine pokušavaju probiti njihove sigurnosne informatičke sustave i ukrasti koji dolar ili milijune njih. Velike razmjere ovakve vrste kriminala pokazalo je istraživanje tvrtke Deloitte, po kojem je 82 posto ispitanika potvrdilo da su imali barem jedan oblik uspješnog kršenja sigurnosti. Istraživanje je nastalo na temelju rezultata osobnih intervjua i online upitnika u kojima su sudjelovali viši izvršne menadžeri za informacijsku sigurnost iz sto najvećih svjetskih financijskih institucija. Tri četvrtine ispitanika (78 posto) doživjelo je eksterni napad, njih 49 posto interni, a 44 posto imalo je interne i eksterne napade. Najveći dio ovih napada na informacijske sustave imao je za cilj materijalnu korist. Najčešće su korištene lažne elektroničke pošte i lažne internet stranice (“phishing” i “pharming”), a odmah nakon njih po učestalosti je “spyware” (48 posto). Osim vanjskih napada brojne institucije muku muče i s prijestupnicima iz svojih redova, a u tri najčešća interna napada na sigurnost spadaju interna prijevara (28 posto) i otkrivanje podataka o klijentima (18 posto).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sitno potkradanje
Nije rijetkost da novinske stupce pune vijesti o bankovnim službenicima koji su s računa svojih klijenata određena sredstva usmjeravali u svoj džep. Odavno su poznati primjeri kada su hakerski programi osiguravali svom programeru da se mali iznos (primjerice jedan euro) od svake transakcije u banci preusmjeri na njegov račun. Za opljačkanog klijenta zanemariv iznos, dok haker nakon relativno kratkog vremena može osigurati doživotnu egzistenciju. Naravno, pod uvjetom da njegov programčić nitko ne primjeti. Za razliku od ranijih istraživanja, ovogodišnje je pokazalo da svijest o važnosti informacijske sigurnosti i interni trening nisu više među pet ključnih inicijativa za poboljšanje informacijske sigurnosti. Naime, iako je 96 posto ispitanika zabrinuto neodgovarajućim postupcima zaposlenika vezanim uz informacijski sustav, samo je njih 34 posto zaposlenicima pružila neki oblik treninga na tom području. Provale u sisteme nisu nimalo bezazlene. Istraživanje je pokazalo da su troškovi napada i pronevjera u 72 posto ispitanih financijskih institucija bili u rasponu od milijun USD. Stoga su gotovo sve financijske institucije (njih 95 posto) u proteklih godinu dana povećale proračune za informacijsku sigurnost.

Nije tajna da velike financijske institucije muku muče s hakerima koji na razne načine pokušavaju probiti njihove sigurnosne informatičke sustave i ukrasti koji dolar ili milijune njih. Velike razmjere ovakve vrste kriminala pokazalo je istraživanje tvrtke Deloitte, po kojem je 82 posto ispitanika potvrdilo da su imali barem jedan oblik uspješnog kršenja sigurnosti. Istraživanje je nastalo na temelju rezultata osobnih intervjua i online upitnika u kojima su sudjelovali viši izvršne menadžeri za informacijsku sigurnost iz sto najvećih svjetskih financijskih institucija. Tri četvrtine ispitanika (78 posto) doživjelo je eksterni napad, njih 49 posto interni, a 44 posto imalo je interne i eksterne napade. Najveći dio ovih napada na informacijske sustave imao je za cilj materijalnu korist. Najčešće su korištene lažne elektroničke pošte i lažne internet stranice (“phishing” i “pharming”), a odmah nakon njih po učestalosti je “spyware” (48 posto). Osim vanjskih napada brojne institucije muku muče i s prijestupnicima iz svojih redova, a u tri najčešća interna napada na sigurnost spadaju interna prijevara (28 posto) i otkrivanje podataka o klijentima (18 posto).

Sitno potkradanje
Nije rijetkost da novinske stupce pune vijesti o bankovnim službenicima koji su s računa svojih klijenata određena sredstva usmjeravali u svoj džep. Odavno su poznati primjeri kada su hakerski programi osiguravali svom programeru da se mali iznos (primjerice jedan euro) od svake transakcije u banci preusmjeri na njegov račun. Za opljačkanog klijenta zanemariv iznos, dok haker nakon relativno kratkog vremena može osigurati doživotnu egzistenciju. Naravno, pod uvjetom da njegov programčić nitko ne primjeti. Za razliku od ranijih istraživanja, ovogodišnje je pokazalo da svijest o važnosti informacijske sigurnosti i interni trening nisu više među pet ključnih inicijativa za poboljšanje informacijske sigurnosti. Naime, iako je 96 posto ispitanika zabrinuto neodgovarajućim postupcima zaposlenika vezanim uz informacijski sustav, samo je njih 34 posto zaposlenicima pružila neki oblik treninga na tom području. Provale u sisteme nisu nimalo bezazlene. Istraživanje je pokazalo da su troškovi napada i pronevjera u 72 posto ispitanih financijskih institucija bili u rasponu od milijun USD. Stoga su gotovo sve financijske institucije (njih 95 posto) u proteklih godinu dana povećale proračune za informacijsku sigurnost.

Organizirani kriminal
Istovremeno, tek 71 posto ispitanika izjavilo je da imaju definirane odgovornosti, politike i procedure upravljanja informacijskom sigurnošću. Također se smanjio broj financijskih institucija koje imaju strategiju informacijske sigurnosti (61 posto). Iz ovih rezultata može se zaključiti da su prošla vremena kada su takve napade izvodili hakeri-amateri koji iz dokolice smišljaju kako probiti velike sigurnosne sisteme, a zatim se time hvaliti rodbini i prijateljima. Naprotiv, upravo po izvođenju napada i koristi koju njima napadači izvlače, za što su potrebni značajni resursi i koordinacija, upućuju na zaključak kako su sve prisutniji profesionalni hakeri i organizirani kriminal. To je zaključio i Adel Malek, voditelj Deloitteovog globalnog Odjela za upravljanje informacijskih rizicima.
“Takav trend znači da se organizacije ne susrežu samo sa sofisticiranijim napadima koje je teže otkriti, nego i s povećanim rizicima i potencijalnim gubicima. Finacijske institucije morale bi u svojim cjelovitim strategijama zaštite podataka uzeti u obzir i ove činjenice”, kaže Malek. Promjena profila online napadača iz hobi hakera u ozbiljne kriminalce te potencijalni rizik kojeg takvi napadači predstavljaju, rezultirao je poduzimanjem mjera obrane od ovih napada u financijskim institucijama. Tako su se među pet ključnih inicijativa za poboljšavanje informacijske sigurnosti našle zaštite od krađe identiteta i pronevjera računa te mjere brzog oporavka od napada ovakve vrste. Izgleda da su financijske institucije shvatile ozbiljnost ovakvih napada, a to zaključuje i Malek. “Istraživanje pokazuje da financijske institucije s pozornošću prate brze promjene u okruženju vezane uz informacijsku sigurnost. Uzimajući u obzir te promjene, oni prilagođavaju prioritete i počinju poduzimati potrebne mjere kako bi smanjili različite sigurnosne rizike i izazove”, kaže Malek.

Autor: Saša Vejnović
30. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close