Okretno magnetsko polje, prvi praktični motor za izmjeničnu struju, višefazni sustav izmjeničnih struja koji je unio revoluciju u elektroindustriji, jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i mnogi drugi izumi samo su dio nasljeđa kojima nas je zadužio najpoznatiji hrvatski znanstvenih srpskog podrijetla Nikola Tesla. Ove godine se obilježava se 150 obljetnica njegova rođenja, a 10. srpnja, na dan kada je rođen, u Smiljanu u Lici bit će otvoren memorijalni centar u čast istaknutom znanstveniku. Tesla je gimnaziju je pohađao u Gospiću i Karlovcu, a studij elektrotehnike završio je u Grazu i Pragu, ali njegov profesionalni bum uslijedio je tek nakon odlaska u Sjedinjene Američke Države u dobi od 28 godina.

Tvrdi šef
Tomu je prethodio njegov angažman u European Edison Company u Parizu, pa je razumljivo po dolasku u New York mladi Ličanin odmah potražio legendarnog Thomasa Alvu koji ga je na koncu i zaposlio u Edison Machine Works. Tijekom rada u toj kompaniji mladi Tesla nije odustajao od svojih vizija o višefaznom sustavu izmjeničnih struja, ali svaki njegov pokušaj da o tome prodiskutira sa svojim šefom Edisonom padao je u vodu. Ovaj nije htio zaustaviti rapidnu ekspanziju svog direktnog sustava u sve pore američkog društva i nije htio ni čuti za ideje znanstvenika iz daleke istočne Europe. Previše je dolara uloženo u svu potrebnu infrastrukturu za javnu rasvjetu, tako da je Teslin model čekao neke bolje dane. Iako je još 1883. na zadatku u Strasbourgu izvan radnog vremena konstruirao prvi indukcijski motor, njegov prvi patent otkupljen je tek u svibnju 1885. Tada je George Westinghouse, glavni čovjek Westinghouse Electric Company iz Pittsburga prepoznao njegov talent i kupio prava na patent višefaznog sistema naizmjenično pokretnog dinama, transformatora i motora. Ta transakcija dovela je do velikog sukoba između Edisonovog direktnog sistema i izmjeničnog pristupa Tesle i njegovog kolege u kojem je ovaj potonji ipak odnio pobjedu. Tesla uskoro osniva vlastiti laboratorij u New Yorku 1887. gdje je radi do svoje smrti 1943. godine. Tu je izumio elektro-magnetski motor koji će biti osnova svih strojeva koji se pokreću izmjenjivom strujom. Nastavio je stvarati važne izume kao što je visokofrekventni elektricitet. Eksperimentirao je i sa sjenografom, a radio je i na svjetiljki s karobonskim dugmetom i različitim tipovima svjetla. Godine 1891. izumio je Teslin navoj, indukcijski navoj korišten u radio tehnologiji. Dvije godine kasnije 1893. u Chichagu je održan Expo, a izrada sistema osvjetljivanja povjerena je Tesli. Predvodio je i projekt konstrukcije pogona hidrocentrale na Nijagarinim slapovima 1896. godine.

Bežične žarulje
Kasnije je nastavio s novim izumima, kao što su bežični prijenos električne energije i radijsko upravljanje letjelicama. Također je osmislio preteče radara, iskorištavanje solarne energije, radio komunikaciju s drugim planetama, itd. U Colorado Springsu, gdje je boravio na prijelazu stoljeća Tesla je došao do svog najvećeg otkrića – stacionarnih valova. Pomoću ovog otkrića dokazao je da Zemlja može poslužiti kao vodič i može reagirati kao glazbena viljuška na električne vibracije na određenoj frekvenciji. Upalio je 200 žarulja koje nisu bile povezane žicom na udaljenosti od 40 kilometara, a koje su svaka pojedinačno osvijetljavale krug od 41 metra oko sebe. U to vrijeme bio je posve siguran da prima signale s druge planete, zbog čega su ga suradnici ismijavali. Na povratku u New York Tesla je s kapitalom američkog milijunaša J. Pierre Pont Morgana od 150.000 američkih dolara započeo konstrukciju tornja koji bi bežičnim putem odašiljao signale. Tesla je tvrdio da je zajam osigurao tako što je 51 posto prava na svoje patente na polju telefonije i telegrafije ustupio Morganu. Jedinstveni vizionar je pomoću tog tornja želio osigurati slanje slika, poruka, vremenskih prognoza i burzovnih izvještaja bežičnim putem. Projekt je napušten zbog financijske panike, problema s radnom snagom i Morganovim odustajanjem od projekta. To je bio najveći Teslin poraz. Svu svoju energiju tada je kanalizirao na na turbine i druge projekte. Zbog nedostatka novca njegove ideje su ostale u bilježnicama koje se još uvijek proučavaju. Godine 1917. Tesla je odlikovan Edisonovom medaljom, najvećim odlikovanjem Američkog instituta elektroinženjera. Tesla je imao veoma mali broj bliskih prijatelja. Među njima bili su pisci Robert Underwood Johnson, Mark Twain i Francis Marion Crawford. Nije znao barati novcem. Nespretan, ekcentričan i kompluzivan često bi mu doslovno prolazio kroz ruke. Među znanstvenicima i u javnosti pratila ga je reputacija samotnjaka i ekscentrika, a to su neki od glavnih razloga zašto za života nije uspio zaraditi svoj prvi milijun. Iako mu je novac bio prijeko potreban, 1912. godine odbio je primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da njegov suprimatelj Thomas Edison nije pravi znanstvenik.

Tisuću pronalazaka
Velika Teslina zasluga je uvođenje izmjenične struje u široku uporabu. Njegovi izumi zasnivani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisuću pronalazaka i patenata – pronašao indukcijski motor, trofazni sustav za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje) i dr. Tesla je bio također jedan od pionira radio-tehnike: otkrio je sustav za bežično upravljanje i davanje znakova na daljinu, pronašao je nov sustav osvjetljenja, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisionih radio-stanica, proizveo je neprigušene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio-veze, izložio ideju o interplanetarnim telekomunikacijama pomoću ultrakratkih valova, a zamislio je u cjelini radarski sustav. Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije omogućile razvoj moderne tehnologije o kojoj danas ovisi naša svakodnevica.