Ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije na gospodarskoj će razini vjerojatno biti obilježeno procesom tzv. pozitivne selekcije. Poduzeća koja pravodobno odrade pripremu restrukturiranjem lakše će se nositi s novim valom konkurencije koji čeka u Uniji. Konkurencija ih očekuje neovisno je li riječ o zadržavanju poslovanja na postojećoj lokalnoj razini ili ambicioznom traženju niše za nastup na budućem zajedničkom tržištu koje broji više od 500 milijuna potrošača. Stoga se postavlja pitanje u kakvoj je poziciji trgovina na malo i što hrvatski maloprodavači mogu očekivati od pristupanja Europskoj uniji?

Uspon EU 10
“Kretanja ostvarena u razdoblju od 2004. do 2007. godine na tržištu vezanom uz EU 10, koji čini ‘paket’ novih članica bez Bugarske i Rumunjske, svjedoče da su se na tom prostoru dogodili pozitivni učinci, i to kako na BDP, tako i na potrošnju kućanstava, rast investicija, pad nezaposlenosti, rast plaća te rast izvoza i uvoza”, kaže Ivan Damir Anić, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu i autor analize “Očekivani učinci ulaska Hrvatske u EU na hrvatsku maloprodaju.” Broj trgovaca u EU 10 u spomenutom je razdoblju smanjen svega za 1,1 posto, dok je u 15 starih članica Europske unije u tom intervalu rast novoregistriranih trgovaca iznosio 0,8 posto. Istodobno je ukupan maloprodajni promet u novim državama EU 10 povećan za 13 posto, bruto marža za 15 i dobit za 18, dok su plaće zaposlenih rasle 17,2 posto. Za razliku od rezultata ostvarenih na lokalnim tržištima novopridošlih članica, na prostoru koje pokrivaju trgovci 15 starih članica promet je rastao 4,4 posto, bruto marža 4,2%, dobit 2,6 posto, a plaće zaposlenih u maloprodaji povećane su 4,9 posto. Slični trendovi pratili su i investicije u kapitalna dobra. U EU 10 rast ulaganja iznosio je 12,8 posto, a u starijim članicama u EU 15 samo pet posto. Premda je broj novozaposlenih imao gotovo identične stope rasta, u EU 10 bila je 1,7 posto, dok je u EU 15 iznosila 1,8 posto, promet po zaposlenom u promatranom razdoblju u EU 10 rastao je 9,4 posto, istodobno u “zasićenijem” EU 15 bio je veći 6,4 posto. Iako je recesija donijela pad potrošnje, iskustva ostvarena na razini EU 10 ilustriraju da bi i hrvatska maloprodaja ulaskom u EU mogla bilježiti slične trendove kakve je iskusila i ova grupa država među kojima je i Slovenija. Gospodarskim subjektima bit će dostupniji jeftiniji izvori financiranja, ali i nova tehnološka, organizacijska i upravljačka znanja. Na temeljima tog optimizma očekuje se i brži rast zaposlenosti, odnosno BDP-a. U konačnici se očekuje i porast plaća što će potaknuti potrošnju. Činjenica da prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje troši 11.500 eura, dok je potrošnja u EU 10 9848 eura, a prosječna obitelj starijim državama u EU 15 potroši 31.523 eura, također je jamac boljega budućeg učinka.

Žilavi domaći lanci
Osim toga hrvatski trgovci žilavo su se oduprli navali inozemnih trgovaca. Utakmicu s moćnom konkurencijom dobro igraju još od 1999. kada su stranci otkrili rastrošnost ovdašnjih potrošača. Tako se među 10 najvećih nalaze četiri hrvatska i šest stranih trgovaca što je iznimka u regiji.

Rast

Maloprodaja prije krize
Prije krize hrvatska maloprodaja je na godišnjoj razini ostvarivala izvrsne rezultate. Najviše su rasle investicije (17,5%), promet je rastao 7,4%, zaposlenost 3,4%, a proizvodnost rada 3,9 posto. Pad je imao samo broj tvrtki u maloprodaji, i to 0,6 posto, što se očitovalo jačom koncentracijom branše.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?