Prokura
Prokuru poznaju samo germanska prava, a riječ je o najširoj trgovačkoj punomoći, s tim da opseg i sadržaj obične punomoći daje nalogodavac, dok su kod prokure ovlasti i ograničenja utvrđeni zakonom. Prokurist može biti samo fizička osoba i obvezan je potpisivati tvrtku tako da ispod nje potpiše svoje ime s dodatkom iz kojeg se vidi da se radi o prokuri (p.p. = per procura). Prokuru može dati trgovačko društvo i trgovac pojedinac.

U načelu postoje dvije vrste prokure:
pojedinačna, kod koje trgovac daje prokuru jednom ili više prokurista, ali svaki od njih je ovlašten raditi samostalno.
skupna ili zajednička kod koje su poslovi i radnje prokurista valjani ako postoji suglasno očitovanje volje skupnih prokurista koje se ne moraju dati istodobno.

Mogućnosti prokurista
Moguća je i kombinacija pojedinačne i skupne prokure, kao i suglasnost prokurista i nekog od članova organa društva. Prokurist može sklapati bez posebne punomoći (dakle ex lege) sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva, uključujući i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Jedino ne može bez posebne punomoći otuđiti ni opteretiti nekretnine, davati izjave i poduzimati radnje kojima se započinje stečajni postupak ili postupak koji dovodi do prestanka društva. Davanje i prestanak prokure upisuje se u sudski registar.