EN DE

Ekonomski učinci prevencije

Autor: Poslovni.hr
23. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Ravnateljica Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’ govori o važnosti preventivnih pregleda

Cilj je preventivne medicine spriječiti bolest prije nego što je nastala, a sama riječ dolazi od latinske riječi “praevenire” što znači biti ili doći prije, doći na vrijeme, “praeventor” je vojnik koji započinje napad.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Je li i kako moguće spriječiti bolest prije nego što je nastala? Moguće ju je spriječiti ili ublažiti njezin tok i posljedice i to intervencijom koja dolazi ‘na vrijeme’, a vremenski trenutak u kojem intervencija ima smisla ovisi o patogenezi ili prirodnom tijeku bolesti koja je u pitanju pa stoga razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna prevencija jest sprječavanje same pojave bolesti djelovanjem na uzročnika (ili uzročnike). Najbolji primjeri primarne prevencije jesu zdravstveni programi zaštite od zaraznih bolesti zahvaljujući kojima je pojavnost mnogih zaraznih bolesti uvelike smanjena, a neke su i potpuno eliminirane na globalnoj razini (npr. velike boginje). Tako je, primjerice, širenje tifusa, kolere i drugih crijevnih zaraznih bolesti spriječeno higijenskim mjerama koje onemogućuju širenje uzročnika i prijenos zaraze, dok se pojava nekih drugih bolesti, primjerice, dječjih zaraznih bolesti (ospice, vodene kozice, zaušnjaci) pa i obične, sezonske gripe prevenira vakcinacijom. Mnogobrojne su i raznovrsne preventivne intervencije u populaciji koje se provode s ciljem sprječavanja odnosno smanjenja pojavnosti različitih nezaraznih bolesti. Uzroci pojave mnogih bolesti leže u nezdravom načinu života ili navikama: pušenje izaziva rak pluća, suviše soli i masnoća u prehrani te smanjena fizička aktivnost povećavaju rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti, alkoholiziranost je uzrok mnogih prometnih nesreća pa time i ozljeda koje dovode do smrti ili invaliditeta. Preventivne intervencije mogu obuhvatiti cijelu populaciju ili samo određene skupine stanovništva i raznovrsne su, u rasponu od informiranja javnosti i obrazovnih programa do uvođenja zabrana, obveznih mjera zaštite ili oporezivanja (npr. obvezno cijepljenje protiv mnogih zaraznih bolesti, obvezna uporaba pojaseva u automobilima, zabrana pušenja na javnim mjestima ili pak oporezivanje duhanskih proizvoda). Stoga preventivni programi često imaju izravne i neizravne ekonomske učinke. Sekundarna prevencija jest eliminacija ili usporavanje tijeka bolesti nakon što je ona već nastala, a provodi se ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti u što ranijoj fazi. Mnoge bolesti se mogu potpuno izliječiti ili imaju bolju prognozu ako se otkriju na vrijeme, po mogućnosti prije nego što su se pojavili prvi simptomi.

Cilj je preventivne medicine spriječiti bolest prije nego što je nastala, a sama riječ dolazi od latinske riječi “praevenire” što znači biti ili doći prije, doći na vrijeme, “praeventor” je vojnik koji započinje napad.

Je li i kako moguće spriječiti bolest prije nego što je nastala? Moguće ju je spriječiti ili ublažiti njezin tok i posljedice i to intervencijom koja dolazi ‘na vrijeme’, a vremenski trenutak u kojem intervencija ima smisla ovisi o patogenezi ili prirodnom tijeku bolesti koja je u pitanju pa stoga razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna prevencija jest sprječavanje same pojave bolesti djelovanjem na uzročnika (ili uzročnike). Najbolji primjeri primarne prevencije jesu zdravstveni programi zaštite od zaraznih bolesti zahvaljujući kojima je pojavnost mnogih zaraznih bolesti uvelike smanjena, a neke su i potpuno eliminirane na globalnoj razini (npr. velike boginje). Tako je, primjerice, širenje tifusa, kolere i drugih crijevnih zaraznih bolesti spriječeno higijenskim mjerama koje onemogućuju širenje uzročnika i prijenos zaraze, dok se pojava nekih drugih bolesti, primjerice, dječjih zaraznih bolesti (ospice, vodene kozice, zaušnjaci) pa i obične, sezonske gripe prevenira vakcinacijom. Mnogobrojne su i raznovrsne preventivne intervencije u populaciji koje se provode s ciljem sprječavanja odnosno smanjenja pojavnosti različitih nezaraznih bolesti. Uzroci pojave mnogih bolesti leže u nezdravom načinu života ili navikama: pušenje izaziva rak pluća, suviše soli i masnoća u prehrani te smanjena fizička aktivnost povećavaju rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti, alkoholiziranost je uzrok mnogih prometnih nesreća pa time i ozljeda koje dovode do smrti ili invaliditeta. Preventivne intervencije mogu obuhvatiti cijelu populaciju ili samo određene skupine stanovništva i raznovrsne su, u rasponu od informiranja javnosti i obrazovnih programa do uvođenja zabrana, obveznih mjera zaštite ili oporezivanja (npr. obvezno cijepljenje protiv mnogih zaraznih bolesti, obvezna uporaba pojaseva u automobilima, zabrana pušenja na javnim mjestima ili pak oporezivanje duhanskih proizvoda). Stoga preventivni programi često imaju izravne i neizravne ekonomske učinke. Sekundarna prevencija jest eliminacija ili usporavanje tijeka bolesti nakon što je ona već nastala, a provodi se ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti u što ranijoj fazi. Mnoge bolesti se mogu potpuno izliječiti ili imaju bolju prognozu ako se otkriju na vrijeme, po mogućnosti prije nego što su se pojavili prvi simptomi.

Rak je najbolji primjer i upravo se provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva kojima su obuhvaćene određene dobne skupine (prvim programom žene u dobi 50 do 69 godina koje se pozivaju na mamografske preglede dojki s ciljem otkrivanja bolesti u ranoj fazi).Tercijarna prevencija usmjerena je na smanjenje rizika od napredovanja bolesti kad se ova već pojavila ili njezine ponovne pojave nakon izlječenja što znači da djeluje u kasnijoj fazi bolesti i najčešće je dio zdravstvene skrbi za oboljele. Od najvećeg je značenja primarna i sekundarna prevencija, a stara i dobro poznata izreka kaže: Bolje spriječiti nego liječiti. Programi preventivne medicine su pro-aktivni poduhvati koji se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja populacije i izbjegavanja rizičnih ponašanja koja dovode do učestalije pojave bolesti. Budući da se mogući uzroci bolesti mogu naći praktično u svakoj ljudskoj aktivnosti, preventivni programi mogu zadirati u sve sfere privatnog i društvenog života pa tako i uvjetovati poslovne odluke i ekonomske posljedice. Sprječavanje bolesti nesumnjivo doprinosi ekonomskom napretku jer zdravlje nije samo najveće dobro nego i preduvjet produktivnosti. To je imao na umu i Andrija Štampar kad je još davne 1926. godine formulirao svojih deset načela, a jedno od njih glasi: Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značenja.

Jadranka Božikov

Autor: Poslovni.hr
23. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close