Početkom iduće godine u na snagu stupa novi Zakon o platnom prometu (ZPP), a uz snažniju zaštitu potrošača, novi zakon po prvi puta definira regulaciju kartčarskih kuća, kao i njihov nadzor za što će biti nadležna Hrvatska narodna banka (HNB). Novosti koje donosi novi zakon pojasnio je u intervjuu Poslovnom dnevniku Neven Barbaroša, izvršni direktor Sektora za platni promet u središnjoj banci.

Koje sve novosti donosi novi Zakon o platnom prometu (ZPP)?
Ovim zakonom transponiraju se odredbe Direktive EU o platnim uslugama u hrvatsko zakonodavstvo. Zakon prvenstveno uređuje platne usluge, definira što su to platne usluge i tko ih je ovlašten pružati. Platne usluge definirane su u novom ZPP-u mnogo šire nego što je to do sada bio slučaj. Sadašnji Zakon definira isključivo vođenje računa poslovnih subjekata samo u bankama. Novi zakon regulira mnogo širi spektar platnih usluga, i to kako građanima tako i tvrtkama. To je vođenje računa, izvršenje svih vrsta platnih transakcija, kartična plaćanja, izdavanje i prihvaćanje kartica, zatim tzv. novčane pošiljke – to su usluge poput Western Uniona – te transakcije koje se izvršavaju putem telekomunikacijskih sredstava kao što su postojeće usluge telekom operatera za plaćanje parkinga ili javnog prijevoza, kada se oni mogu nalaziti i u ulozi izdavatelja e-novca. Za razliku od postojećeg stanja, novi ZPP po prvi puta na jedinstveni način uređuje domaći platni promet i platni promet s inozemstvom. Treba također napomenuti i da novi ZPP ne uređuje prisilnu naplatu i blokade računa, već se ta pitanja reguliraju posebnim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Tko su institucije za platni promet po novom ZPP-u?
Važno je reći da pružatelji platnih usluga mogu biti banke, institucije za platni promet te institucije za elektronički novac. Bitno je shvatiti da se pod institucijama za platni promet ne misli na banke. Bez obzira što pruža usluge platnog prometa, banka je kreditna institucija uređena Zakonom o kreditnim institucijama. Poslovanje institucija za platni promet, njihovo osnivanje, licenciranje i sam rad, bonitetna pravila i nadzor uređeni su ZPP-om. Institucije za elektronički novac su uređene zasebnim Zakonom o elektroničkom novcu. Prema sadašnjoj situaciji na domaćem tržištu potencijalne institucije za platni promet su kartične kuće koje posluju kao samostalne tvrtke, zatim specijalizirane tvrtke za pružanje usluga novčanih pošiljaka, s time da one u ovakvom institucionalnom obliku ne mogu nastaviti pružati tu uslugu nakon 1. siječnja, te FINA i Hrvatska pošta (HP) za usluge tzv. kolekcija (ugovorna naplata računa za pojedine tvrtke koje pružaju javne servise, tipa HEP-a, telekoma i sl.). Za pružanje takve vrste usluge Fina i HP od 1.1. morati će imati licencu HNB-a. Hoće li se one licencirati, ovisi o njihovoj poslovnoj politici. Važno je naglasiti da institucije za platni promet, kao i institucije za e-novac, mogu biti hibridi. To znači da takve institucije, pored usluge platnog prometa, mogu obavljati i drugu djelatnost.

Koje sve promjene novi zakon donosi građanima?
Za građane se mijenja mnogo toga. Platne transakcije građana danas gotovo uopće nisu zakonski regulirane. Novi zakon regulira cjelokupan odnos po pitanju pružanja usluga i u mnogo je većoj mjeri usmjeren na potrošače nego tvrtke. Novi ZPP propisuje obveze pružatelja platnih usluga, bez obzira radi li se o banci, kartičnoj kući ili nekoj drugoj instituciji za platni promet. To je prije svega cijeli jedan set informacija, a te informacije pružatelji usluga ne smiju naplaćivati. Jednom mjesečno pružatelj usluge mora poslati bez naknade izvod o učinjenim platnim transakcijama. Reguliran je i postupak podnošenja pritužbi HNB-u i njihovo rješavanje. Po prvi puta se u sustav uvodi institut mirenja na koju je pružatelj usluge dužan upozoriti svog klijenta u slučaju bilo kakvog spora. Sada je potpuno regulirana i usluga terećenja računa od strane primatelja plaćanja, kao što npr. danas funkcionira ugovorna naplata računa preko banaka. Ako su zadovoljene zakonske odredbe, potrošač ima pravo na povrat sredstava od pružatelja platne usluge.

Hoće li prilagodba novom Zakonu o platnom prometu značiti nove troškove za institucije na koje se primjenjuje?
Da, naime zakonom su regulirani bonitetni zahtjevi za institucije za platni promet u smislu visine temeljnog kapitala, visine jamstvenog kapitala te zaštite sredstava korisnika platnih usluga. Što se tiče propisane minimalne visine temeljnog kapitala, ako govorimo o ozbiljnijim institucijama, onda to nisu neki zahtjevni iznosi. Radi se o iznosima od 150.000 kuna do milijun kuna, ovisno o vrsti platne usluge. Zahtjevi su bitno niži u odnosu na zahtjeve za kreditne institucije.

Širenje ovlasti

HNB će nadzirati i kartičare?
U tome i jest stvar. Čitav jedan segment pružanja određenih financijskih usluga, u ovom slučaju platne usluge izdavanja i prihvaćanja kartica te izvršenja kartičnih transakcija, do sada uopće nije bio reguliran. Hrvatska po tom pitanju nije izuzetak, postoji cijeli niz zemalja gdje je to područje neregulirano. Novim ZPP-om kartičarske usluge po prvi puta ulaze u domenu regulacije i nadzora poslovanja od strane HNB-a.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno