Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Stečajnom upravitelju milijuni ako nađe nestalu imovinu

Autor: Suzana Varošanec
22. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Istragu o nestaloj imovini koči Trgovački sud koji još nije sazvao sjednicu Odbora vjerovnika pa ne mogu imenovati revizore

Odbor vjerovnika Vemila, odnosno Informatike Vrbani u stečaju, ne može ostvariti kontrolu nad stečajem te bankrotirane tvrtke pa hitno traži pomoć stečajne uprave na čelu sa stečajnim upraviteljem Mironom Markičevićem. Njemu Odbor navodno planira dati “zeleno svjetlo” za isplatu nekoliko milijuna kuna nagrade za uspješan rad ako uspije ući u trag nestaloj Vemilovoj imovini koju bi vjerovnici na dražbi prodali. Inače, stečajni zakon predviđa mogućnost velikog profita za stečajnog upravitelja, i to u vrijednosti od pet do deset posto od unovčene imovine. No da bi Markičević zaradio takvo “pravo malo bogatstvo”, morao bi, primjerice, bivšu Vemilovu zgradu na zagrebačkim Vrbanima (na kojoj Erste i Zagrebačka banka imaju upisane hipoteke), koja je prije stečaja navodno prebačena na sestrinsku tvrtku Vemil neketnine d.o.o., vratiti u stečajnu masu Vemila. Vjerovnici od te propale tvrtke ukupno potražuju 145 milijuna kuna, no problem je što vrijednost njezine nađene likvidne imovine iznosi samo milijun kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pasivni promatrači
Stoga vjerovnici sada žele da se revizorskim i forenzičkim istraživanjem uđe u trag nestaloj imovini čija je vrijednost, kažu, oko 100 milijuna kuna. Međutim, vjerovnici su sada tek pasivni promatrači jer ih u pokretanju “istrage” o nestalnoj imovini onemogućava Trgovački sud u Zagrebu. Naime, bez odluke tamošnjega stečajnog suda ne može se sazvati prva sjednica Odbora vjerovnika. Bez te sjednice vjerovnici pak ne mogu imenovati revizora koji bi trebao razotkriti kamo i kako je Vemilova imovina nestala prije proglašenja bankrota. Što vrijeme više odmiče, strahuju vjerovnici, rastu i šanse da se moguće zloporabe prikriju. Inače, u Odboru vjerovnika su predstavnici Ministarstva financija, radnika, glavnih dobavljača (M San i Recro) te Zagrebačke banke. Porezna uprava, primjerice, potražuje 5 milijuna kuna, 184 radnika 10 milijuna kuna te Recro sa 15 milijuna kuna. Tu je i Zagrebačka banka koja potražuje 41 milijun kuna, no njezina hipoteka je druga jer se Erste banka prva osigurao za naplatu istog iznosa kredita. Svi sada nervozno iščekuju sudsku odluku o datumu održavanja prve sjednice. Međutim, stečajna sutkinja Lucija Butigan još nije donijela takvo rješenje. Inače, toliko mala stečajna masa (milijun kuna) u odnosu na iznos ukupnih tražbina atipičan je nerazmjer koji nije zabilježen ni u jednom aktivnom stečaju u Hrvatskoj. Vemilov slučaj tako postaje svojevrstan test za njegove vjerovnike, a glavno je pitanje mogu li se zakonskim “polugama” i stečajnim tijelima naknadno uopće sankcionirati izvlačenja imovine prije bankrota. Isti obrazac – vjerovnici u šoku, dok bivši vlasnici i uprava ležerno nastavljaju poslovanje preko novih tvrtki – postao je ‘hit’ među posrnulim tvrtkama u Hrvatskoj. Tako se na vrhu ledenog brijega mogućega predstečajnoga kriminala nalaze i sporne transakcije Kamenskog i Pan-Papirne industrije koje su se događale uoči pokretanja stečajnih postupaka.

Odbor vjerovnika Vemila, odnosno Informatike Vrbani u stečaju, ne može ostvariti kontrolu nad stečajem te bankrotirane tvrtke pa hitno traži pomoć stečajne uprave na čelu sa stečajnim upraviteljem Mironom Markičevićem. Njemu Odbor navodno planira dati “zeleno svjetlo” za isplatu nekoliko milijuna kuna nagrade za uspješan rad ako uspije ući u trag nestaloj Vemilovoj imovini koju bi vjerovnici na dražbi prodali. Inače, stečajni zakon predviđa mogućnost velikog profita za stečajnog upravitelja, i to u vrijednosti od pet do deset posto od unovčene imovine. No da bi Markičević zaradio takvo “pravo malo bogatstvo”, morao bi, primjerice, bivšu Vemilovu zgradu na zagrebačkim Vrbanima (na kojoj Erste i Zagrebačka banka imaju upisane hipoteke), koja je prije stečaja navodno prebačena na sestrinsku tvrtku Vemil neketnine d.o.o., vratiti u stečajnu masu Vemila. Vjerovnici od te propale tvrtke ukupno potražuju 145 milijuna kuna, no problem je što vrijednost njezine nađene likvidne imovine iznosi samo milijun kuna.

Pasivni promatrači
Stoga vjerovnici sada žele da se revizorskim i forenzičkim istraživanjem uđe u trag nestaloj imovini čija je vrijednost, kažu, oko 100 milijuna kuna. Međutim, vjerovnici su sada tek pasivni promatrači jer ih u pokretanju “istrage” o nestalnoj imovini onemogućava Trgovački sud u Zagrebu. Naime, bez odluke tamošnjega stečajnog suda ne može se sazvati prva sjednica Odbora vjerovnika. Bez te sjednice vjerovnici pak ne mogu imenovati revizora koji bi trebao razotkriti kamo i kako je Vemilova imovina nestala prije proglašenja bankrota. Što vrijeme više odmiče, strahuju vjerovnici, rastu i šanse da se moguće zloporabe prikriju. Inače, u Odboru vjerovnika su predstavnici Ministarstva financija, radnika, glavnih dobavljača (M San i Recro) te Zagrebačke banke. Porezna uprava, primjerice, potražuje 5 milijuna kuna, 184 radnika 10 milijuna kuna te Recro sa 15 milijuna kuna. Tu je i Zagrebačka banka koja potražuje 41 milijun kuna, no njezina hipoteka je druga jer se Erste banka prva osigurao za naplatu istog iznosa kredita. Svi sada nervozno iščekuju sudsku odluku o datumu održavanja prve sjednice. Međutim, stečajna sutkinja Lucija Butigan još nije donijela takvo rješenje. Inače, toliko mala stečajna masa (milijun kuna) u odnosu na iznos ukupnih tražbina atipičan je nerazmjer koji nije zabilježen ni u jednom aktivnom stečaju u Hrvatskoj. Vemilov slučaj tako postaje svojevrstan test za njegove vjerovnike, a glavno je pitanje mogu li se zakonskim “polugama” i stečajnim tijelima naknadno uopće sankcionirati izvlačenja imovine prije bankrota. Isti obrazac – vjerovnici u šoku, dok bivši vlasnici i uprava ležerno nastavljaju poslovanje preko novih tvrtki – postao je ‘hit’ među posrnulim tvrtkama u Hrvatskoj. Tako se na vrhu ledenog brijega mogućega predstečajnoga kriminala nalaze i sporne transakcije Kamenskog i Pan-Papirne industrije koje su se događale uoči pokretanja stečajnih postupaka.

Zakon kao prepreka
Nervoza prevarenih vjerovnika u Hrvatskoj tako je sve veća, tvrde odvjetnici. Zasad se bore, pojašnjava jedan odvjetnik, no nisu ni blizu rješenja jer trebaju dokaze protiv bivših vlasnika i uprave. Poseban problem im stvara i stečajni zakoni jer u stečaju vjerovnici gube pravo da sami pokreću postupak protiv bivše uprave za materijalnu odgovornost i ovise isključivo o tome hoće li stečajni upravitelj otvoriti to pitanje.

Autor: Suzana Varošanec
22. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve


…pa kako nema zakonskih okvira za takav manifetluk,isisavanje imovine prije proglašenja stečaja,nekoliko članaka kaznenog prava obrađuje ovu materiju…

…ali treba imati dovoljno dobre volje…,nažalost stečajni suci su često udruženi sa stečajnim upraviteljima,i rijetko se istražuje taj kriminal "bijelog ovratnika"…


…ja sam…..cuj bako……ja sam……prosim te dojdi na virtualnu trebam te nekaj a ovo nije ni tema ni mjesto da te to pitam ovdje
hvala
pofuk

…pa kako nema zakonskih okvira za takav manifetluk,isisavanje imovine prije proglašenja stečaja,nekoliko članaka kaznenog prava obrađuje ovu materiju…

…ali treba imati dovoljno dobre volje…,nažalost stečajni suci su često udruženi sa stečajnim upraviteljima,i rijetko se istražuje taj kriminal “bijelog ovratnika”…

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close