Nadaleko poznate kutjevačke vinare, Krauthakera, Adžića, Mihalja, Bartolovića i njih još dvadesetak, od ove godine vodi vinar Zorica Tandara. Uz Tandaru u najvišem tijelu Udruge još su dvije žene, dopredsjednica Ivana Vasilj i tajnica Vera Soldo-Čamak.

No zbog muškoga kontinuiteta Udruga je na mjesto drugog dopredsjednika izabrala Vladu Krauthakera, donedavnoga višegodišnjeg predsjednika i jednog od njezinih osnivača. Osim Krauthakera, koji je jedan od najpoznatijih vinara, u Udruzi je ukupno 24 manjih vinara koji često odlaze na tečajeve degustacije vina u Njemačku, a većina ih ima položene ispite za somilijere. Udruga “Kutjevački vinari” osnovana je u rujnu 1994. kao nastavak tradicije udruživanja vinogradara kutjevačkoga kraja. Nekada je u tom području bila vrlo aktivna Vinarsko-voćarska zadruga osnovana 1926. kao Zadruga kutjevačkih vinogradara, ali je 1957. bila pripojena Općoj poljoprivrednoj zadruzi Kutjevo. Danas Udruga u suradnji s gradom i Turističkom zajednicom organizira brojne priredbe u povodu Vincekova, Martinja, Festivala vina, Izbora vinske kraljice i sličnih manifestacija koje posjete na tisuće ljudi. Posebno je živo za berbu kad se u vinogradima rasutim na okolnim brežuljcima oko Požeške doline čuju pjesma i veselje. Uz to članice Udruge međusobno si pomažu, organiziraju stručna putovanja, tečajeve i seminare, a imaju i zajedničke investicije, laboratorij i punionicu.

Povratak iz dijaspore
U obiteljskom gospodarstvu Tandara u berbu već nekoliko godina dolaze i gosti iz Švicarske. Zorica i njezin suprug Emil, rođen u Kutjevu, živjeli su u Švicarskoj zajedno više od 15 godina. Naime, Emil, nekoć hrvatski omladinski reprezentativac u nogometu, tamo je dobio angažman. I danas živi u Švicarskoj, no sada promovira kutjevačka vina. Zorica je Požežanka i u Kutjevo se vratila s dvije kćeri, Marijanom i Nikolinom, u obnovljenu obiteljsku kuću i počela se baviti novim biznisom. Tandare su ozbiljnije krenuli u vinski posao nakon 2000., a prvu berbu imali su 2003. kad su proizveli 50.000 litara graševine i rajnskog rizlinga. Prvih godina u nabavu suvremene opreme i gradnju podruma uložili su oko milijun kuna, uključujući 100.000 eura kredita iz programa Poduzetnik 2. Početnim kapitalom podigli su četiri hektara vinograda i zasadili oko 20.000 trsova u Kutjevu i Bektežu. Iz prve berbe 2003. proizveli su vlastitih 35.000 litara vina, s tim da su dio grožđa otkupili od kooperanata. Koliko je točno do ove godine investirano u podrum i nasade Zorici Tandara teško je procijeniti, ali sigurno između dva i tri milijuna kuna. Od grožđa iz vlastitih vinograda i od kooperanata danas proizvedu 100.000 litara koje kupuju ugostitelji u Hrvatskoj i Švicarskoj, mahom naši iseljenici i klubovi.

Nužna velika ulaganja
Od 2006. proizvode male butelje rajnskog rizlinga i graševine od dva decilitara koje je tržište dobro prihvatilo. Kasnije su Tandare podizali i nasade crnog grožđa jer se pokazalo da je crno i crveno vino vrlo traženo, posebice frankovka. Najzastupljenija je graševina koje ima oko 50% od ukupne proizvodnje, a od najnovijih sorti posadili su cabernet i bijeli sauvignon. Za obradu uzimaju sezonske radnike, a stalno su zaposleni traktorist i dva podrumara. Danas imaju ukupno 4,5 hektara vlastitih vinograda i 30.000 čokota te kooperante s tri do četiri hektara. Tandara tumači kako imaju usku sadnju vinograda, što znači da je umjesto četiri tisuće sedam tisuća trsova na hektaru. Na čokotu je samo po dva kilograma grožđa kako bi vino bilo vrhunsko kvalitetno, objašnjava stručno naša sugovornica. Ova je godina, dodaje, za vinogradare bila loša zbog obilnih kiša koje su padale upravo u vrijeme cvatnje i poslije kad je grožđe trebalo zoriti i dobivati na sladu. Bilo je nekih vinogradara koji nisu uopće imali berbu jer im se grožđe pokvarilo. U vinogradarstvo i podrumarstvo treba puno ulagati, a povrat investicije je od nekoliko godina, priča te dodaje onu staru: Vinograd treba slugu, a ne gospodara! Ipak godišnje Tandare već ostvare oko dva milijuna kuna prihoda od čega najveći dio ode na pokrivanje troškova i kredite. U planu im je podignuti objekt za degustaciju te pomoćne zgrade. Zorica Tandara kaže da tek danas uviđa koliko je bilo hrabro krenuti u vinski posao prije sedam godina iako se školovala za ovo zanimanje i radila nekada u Kutjevačkom kombinatu na liniji proizvodnje vina. Posebno to je bilo hrabro u vrijeme kad u Udruzi i nije bilo žena. Zorica se uključila u njezin rad i ubrzo postala članicom Upravnog odbora, dok sada kao predsjednica koordinira rad svih odbora. Jedan od najvažnijih zadataka je, kaže, educirati članstvo kako bi bili spremni za ulazak u EU. Njezina prva dopredsjednica Ivana Vasilj vinogradarstvom se bavi otkada zna za sebe iako još nema 30 godina. Zajedno su uspješno organizirale izbor vinske kraljice na Festivalu graševine. Tajnica Vera Soldo-Čamak jedina je zaposlenica Udruge u vinskom laboratoriju, a udajom za vinogradara Roberta Čamka ušla je u novu vinsku obitelj u kojoj je preuzela sve poslove u podrumu. Ukratko, voditeljice Udruge smatraju da ih muški članovi odabrali s razlogom nakon što su se uvjerili kako rade.

Tandara u brojkama

Proizvodnja vina u 2010. oko 100.000 litara od čega dvije trećine s vlastitih vinograda
Od 2000. investirano oko 3 milijuna kuna
Posađeno 30.000 trsova od čega polovica graševine
Vlastiti vinogradi na 4,5 hektara

Suradnja

Zajednička punionica i laboratorij
Udruga “Kutjevački vinari” ima u vlasništvu laboratorij, čije opremanje i adaptaciju su pomogli svojim sredstvima Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, GTZ – Njemačko društvo za tehničku suradnju, Koordinacijski ured Zagreb i Grad Kutjevo. Laboratorij vodi tajnica Udruge Vera Soldo Čamak. Udruga ima i zajedničku pokretnu punionicu vina koja se doprema vinarima za punjenje i buteljiranje. Punionica pere bocu, dezinficira, puni i zatvara, a nabavljena je prije četiri godine iz Italije po cijeni od milijun kuna. Veći dio sredstava, oko 750.000 kuna, Udruzi je dalo nepovratno Ministarstvo poljoprivrede.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije