Hrvatska je ostvarila značajan napredak po pitanju poljoprivredne politike ali će se u sljedećoj godini morati suočiti s još nekim bitnim elementima uoči ulaska u Europsku uniju jer mora uskladiti sustav poljoprivrednih subvencija sa zemljama EU. To je kazao veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije EU u Hrvatskoj na predavanju “Poljoprivredna politika Europske unije i ekonomska kriza”, održanom u ponedjeljak u zagrebačkom Informacijskom centru EU.

Francuzi najbolji korisnici
Riječ je o trećem predavanju u ciklusu Francuska/Hrvatska: partnerstvo za europske integracije. Tom prilikom Vandoren je naglasio da još ima mnogo posla ali i da poljoprivredni program nudi mnogo mogućnosti za Hrvatsku. Dodao je da ga raduje inicijativa francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj koje je organiziralo predavanje što doprinosi Hrvatskoj na njezinom putu uvođenja poljoprivredne politike s ciljem uspostave sustava poljoprivrede pomoći, a o čemu su francuski stručnjaci iznijeli svoja iskustva.Francuska ekspertiza u poljoprivrednoj politici iznimno je korisna za Hrvatsku uzme li se u obzir da francuski poljoprivrednici dobivaju i najviše novca iz 56 milijardi eura vrijednog godišnjeg proračuna EU za poljoprivredu, a preklani im je isplaćeno 10 milijardi eura u subvencijama. S Vandorenom se slaže i Jérôme Pasquier, francuski veleposlanik u Hrvatskoj istaknuvši veliki značaj informiranosti o poljoprivrednoj politici uoči ulaska Hrvatske u EU. Istaknuo je važnost zajedničke poljoprivredne politike napomenuvši da u Hrvatskoj poljoprivreda čini 7% BDP-a te je važan dio hrvatskog gospodarstva ne samo za proizvodnju žitarica već i za stočarstvo. Rekao je da će pristupanjem Hrvatske u EU doći do promjena u poljoprivredi, odnosno do modernizacije i subvencija. Pitanje poljoprivredne politike na koju otpada 50 proračuna EU jedno od ključnih te da je to jedna od najstarijih politika EU koja je prošla čitav niz promjena i reformi. Inače, od sustava poljoprivrednih subvencija u EU najviše profitiraju Francuska, Njemačka i Španjolska dok Velika Britanija i Nizozemska s druge strane značajno doprinose budžetu EU dobivaju manje subvencija jer imaju manji poljoprivredni sektor.

Sigurnost u krizi
Ekonomist Lucien Bourgeois, specijalist za poljoprivredno-prehrambenu politiku govorio je o poljoprivrednoj politici EU i ekonomskoj krizi. Bourgeois se posebno bavi razvojem francuske poljoprivrede u Europskoj uniji kao i svjetskim razmjenama povezanim sa brojnim istraživačkim službama mreže Poljoprivredne komore. “Cilj CAP-a je da poljoprivreda ne bude ugrožena tijekom kriznih razdoblja i da se spriječi drastičan pad cijena”, kaže Bourgeois.Spomenuo je da će na Hrvatsku otpadati oko 0,5-1 posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Europske unije. Bourgeois je također podsjetio da je poljoprivreda od samog osnutka Europske zajednice bila ključna i među glavnim točkama Rimskih ugovora 1957. godine. Kazao je da je veliki naglasak na poljoprivredu stavljen zbog sjećanja na nestašice hrane i poljoprivrednih zaliha u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) čija su načela uobličena su na Konferenciji u Stresi 1958. godine. Važnost CAP-a vidlljiva je u velikoj povezanosti s reguliranjem jedinstvenog tržišta i Europske monetarne unije što su dva ključna temelja za provedbu plana europske integracije.

Zajednička politika

Što je CAP
Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP) počela se primjenjivati 1962. godine. Sastoji se od skupine pravila i mehanizama koji reguliraju proizvodnju, prodaju i plasiranje poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji s posebnim naglaskom na razvoj seoskih područja.

Glavni ciljevi
Podizanje poljoprivredne produktivnosti, osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, stabilizacija i sigurnost opskrbe tržišta te osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama glavni su ciljevi CAP-a.