Guverner Željko Rohatinski odlučio je nedavna upozorenja još jednom pojačati, ovaj put alarmantnom porukom šefa Europske centralne banke Jean Claude Tricheta hrvatskim vlastima.

Neobično je što je to učinio na marginama opatijskog savjetovanja ekonomista (na kojemu nije sudjelovao). Je li to trebalo poslužiti kao zadnji apel vladajućoj koaliciji da u završnici priprema smanji proračun za 2011.? Nakon Predsjedništva HDZ-a, tim se dokumentom jučer bavilo i na sastanku koalicijskih partnera. Ma koliko Trichetova poruka sadrži teške riječi poput “puta Hrvatske u katastrofu” u slučaju daljnjeg povećanja fiskalnog deficita i rasta jediničnog troška rada, većina analitičara ne vjeruje da će to u idućih nekoliko dana donijeti ugrize na rashodnoj strani proračuna, barem ne značajnije za ukupnu razinu deficita. U najboljem slučaju, kažu, možda se otkine (nekoliko) stotina milijuna kuna od najavljivanih 122 milijarde, a i to bi valjalo uzeti s rezervom jer tko može garantirati da uoči izbora iduće godine kočnice neće popustiti. Pitanje je i vjeruje li i sam guverner da je realno očekivati naglo buđenje fiskalne odgovornosti političara. Kako god bilo, konačni prijedlog proračuna Vlada bi trebala za saborsku raspravu utanačiti do ponedjeljka, a ta je tema jučer raspravljana i s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda. Zuzana Murgasova voditeljica Misije MMF-a, kako je propćeno, istaknula je da treba ustrajati u provođenju programa oporavka. Pozdravila je zamrzavanje proračunskih rashoda kao i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Misija MMF-a prethodno je obavila razgovore s nizom institucija i stručnjaka.

Uz širi makroekonomski okvir predstavnici Fonda posebno su zanimanje pokazali za kvazifiskalne aktivnosti Vlade te za procjene koji bi fiskalni efekt u kratkom roku mogle donijeti obveze po danim državnim jamstvima brodogradnji. Jer, to bi moglo baciti drugo svjetlo i na činjenicu da nakon otplate 750 milijuna eura obveznica u prvom tromjesečju 2011. Vladi u pogledu većih dospijeća inozemnog duga slijedi svojevrsni predah do 2014. Striktno gledajući, na Trichetovu opasku o jediničnim troškovima rada moglo bi se reći kako oni u posljednjih godinu dana, prema podacima HNB-a, zapravo imaju silaznu putanju što sugerira da se barem u privatnom sektoru, kroz smanjenja plaća i otpuštanja, ipak događaju prilagodbe (industrija, trgovina). No u pogledu deficita ni za taj alibi nema mjesta. Borislav Škegro, član premijerkina savjetničkog tima za koji se može reći da je ‘u mirovanju’, reći će kako razina javnog duga i deficita u Hrvatskoj svakako nude razloge za zabrinutost, posebice u srednjem roku. Situaciju opisuje kao “Savu koja je nadošla, ali nasipi još ipak drže”. Hoće li oni popustiti? U kratkom rok to vidi opasnošću samo u slučaju crnog scenarija kakav bi se mogao dogoditi u slučaju da se dovede u pitanje završetak pregovora s EU (npr. bunt škverana) a to potakne snižavanje kreditnog rejtinga.