Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Država treba pomoći tvrtkama u reprogramu obveza’

Autor: Ana Blašković
03. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Na prve Vladine najave da će se modeli A i B za pomoć gospodarstvu mijenjati, poduzetnici ne očekuju puno

Na najave da će se modeli A i B za pomoć gospodarstvu revidirati jer ne donose željene učinke, poduzetnici su oprezni i ne očekuju previše. Među onima koje smo kontaktirali vlada konsenzus da “ako je Vlada sama zaključila da modele A i B treba mijenjati, onda je krajnje vrijeme već bilo da ih se mijenja”. Njihova najveća zamjerka jest dugotrajna, komplicirana procedura čije uspješno okončanje brojni nisu dočekali, već su se okrenuli bržim (i skupljim) kreditima banaka, ili su jednostavno propali. Iako su mišljenja podijeljena u kojem bi smjeru izmjene mogle i trebale ići, suglasje vlada tek oko činjenice da je modele nužno mijenjati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Povoljna cijena kapitala
“Vlada je u nedostatku vremena mjere donijela bez temeljite razrade, što je tada i bilo razumljivo”, kaže konzultant Dragan Munjiza. Munjiza smatra da je za reviziju modela sada dobro vrijeme. “Sada se pripremaju budžeti za 2011. i ima dovoljno vremena za modifikaciju do iduće godine”, kaže Munjiza. Drži da je ključ uspjeha u preraspodjeli rizika između tvrtki, banaka i države, ali tako da država posluša zamjerke poduzetnika. Predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić drži da je kasno za znatnije promjene. “Danas više nemamo problem izvora financiranja, a i cijena kapitala od 6 do 8 posto nije previsoka. Imamo problem što se pokrenute investicije maksimalno koče”, kaže Lovrić. U kojem bi se smjeru mogle vidjeti izmjene modela A i B teško je predviđati, kaže Lovrić, no država bi trebala pomoći s problemom reprograma obveza. “Očekujemo da Vlada pomogne onim ulagačima koji su investicije završili između 60 i 70 posto, no pad BDP-a i prihoda onemogućuje ih da zaokruže projekt. Banke imaju regulatora koji propisuje pravila reprograma pa je bez države nemoguće izaći iz začaranoga kruga”, smatra Lovrić.

Na najave da će se modeli A i B za pomoć gospodarstvu revidirati jer ne donose željene učinke, poduzetnici su oprezni i ne očekuju previše. Među onima koje smo kontaktirali vlada konsenzus da “ako je Vlada sama zaključila da modele A i B treba mijenjati, onda je krajnje vrijeme već bilo da ih se mijenja”. Njihova najveća zamjerka jest dugotrajna, komplicirana procedura čije uspješno okončanje brojni nisu dočekali, već su se okrenuli bržim (i skupljim) kreditima banaka, ili su jednostavno propali. Iako su mišljenja podijeljena u kojem bi smjeru izmjene mogle i trebale ići, suglasje vlada tek oko činjenice da je modele nužno mijenjati.

Povoljna cijena kapitala
“Vlada je u nedostatku vremena mjere donijela bez temeljite razrade, što je tada i bilo razumljivo”, kaže konzultant Dragan Munjiza. Munjiza smatra da je za reviziju modela sada dobro vrijeme. “Sada se pripremaju budžeti za 2011. i ima dovoljno vremena za modifikaciju do iduće godine”, kaže Munjiza. Drži da je ključ uspjeha u preraspodjeli rizika između tvrtki, banaka i države, ali tako da država posluša zamjerke poduzetnika. Predsjednik Udruge malih poduzetnika pri HUP-u Petar Lovrić drži da je kasno za znatnije promjene. “Danas više nemamo problem izvora financiranja, a i cijena kapitala od 6 do 8 posto nije previsoka. Imamo problem što se pokrenute investicije maksimalno koče”, kaže Lovrić. U kojem bi se smjeru mogle vidjeti izmjene modela A i B teško je predviđati, kaže Lovrić, no država bi trebala pomoći s problemom reprograma obveza. “Očekujemo da Vlada pomogne onim ulagačima koji su investicije završili između 60 i 70 posto, no pad BDP-a i prihoda onemogućuje ih da zaokruže projekt. Banke imaju regulatora koji propisuje pravila reprograma pa je bez države nemoguće izaći iz začaranoga kruga”, smatra Lovrić.

Nedostatne mjere
Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, koji je i prilikom donošenja mjere nazvao skupom lijepih želja, ni danas nije optimističan. “Nikakve mjere ni modifikacije neće pomoći proizvođačima ako ne kompenziraju utjecaj precijenjene kune, bez toga nema izlaska iz krize”, kaže.

Autor: Ana Blašković
03. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

ni jedna mjera ili model bio on A ili B ne obuhvaća mikro ili male poduzetnike i poduzeća a oni su i tkako interesantna ekonomska katgorija,
mjere treba pojeftiniti u realizaciji i pojednostaviti u postupku,
apsolutno sa polaznog stanovišta određenja mjera voditi računa da se izvrši podjela pa čak i preraspodjela rizika na korist mikro i malih

ni jedna mjera ili model bio on A ili B ne obuhvaća mikro ili male poduzetnike i poduzeća a oni su i tkako interesantna ekonomska katgorija,
mjere treba pojeftiniti u realizaciji i pojednostaviti u postupku,
apsolutno sa polaznog stanovišta određenja mjera voditi računa da se izvrši podjela pa čak i preraspodjela rizika na korist mikro i malih

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close