Fiskalna konsolidacija u eurozoni i istočnoj Europi je nužna, zaključak je panela “Kriza eurozone i njezin utjecaj na budućnost tržišta srednje i istočne Europe” održanog u sklopu XX. konferencije Zagrebačke burze.

Pregled stanja u eurozoni predstavila je Gilian Edgeworth, glavna ekonomistica UniCredita za istočnu Europu, Bliski istok i Afriku. Edgeworth je istaknula kako su divergencije unutar eurozone vrlo primjetne, pa će ekonomsko stanje u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj umanjiti značaj njemačkog ekonomskog oporavka. Takve rastuće divergencije povećavaju rizik izlazne strategije Europske središnje banke (ECB) iz nekonvencionalne monetarne politike kakvu trenutno vodi, smatra Edgeworth. Upitana misli li da će novi kandidati za uvođenje eura biti pod “povećalom”, Edgeworth je kazala kako vjeruje u pooštrenu politiku spram ulaska novih članica u eurozonu.

Analitičar za tržišta kapitala Deutsche Banka Zoltan Kurali naglasio je da dok ne padnu spreadovi na obveznice zemalja srednje i istočne Europe nema govora o njihovom izlasku iz krize. “Ako banke ne plasiraju kredite, nema ni investicija niti potrošnje. Kreditna aktivnost banaka može se povećati samo ako se države drže fiskalne discipline”, smatra Kurali.

Vezano na to, glavni ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić pokazao je kako dosadašnja iskustva govore da se nakon razdoblja recesije kreditna aktivnost oporavlja nekoliko godina nakon. Prema njegovom mišljenju, kreditna aktivnost kakvu pamtimo u regiji bivše Jugoslavije između 2003. i 2007. neće se tako brzo obnoviti. To je samo jedan od faktora ranjivosti jugoistočne Europe.

Tu su još i daljnji pritisci na države koje zaduživanjem financiraju proračunske deficite te stupnjeviti oporavak BDP-a. Stojić je naglasio i kako članice eurozone mnogo snažnije i brže režu proračunske manjkove nego što je to slučaj kod Hrvatske.