Odgovornost članova nadzornih odbora kao i uprava koje vode poslovanje u domaćim kompanija najviše se propituje u vrijeme političkih i gospodarskih kriza. Danas se gospodarstvo bori s ekonomskom krizom, pa je ta tema postala jednako važna kao i prije deset godina kada su nakon političkih previranja pokrenuti stečajevi velikih kompanija (Globus grupa ili Gucićeva grupacija). No pitanje kaznene odgovornosti za velik broj propalih vlasnički i kapitalno povezanih tvrtki kod kojih je prevladavala jedinstvena struktura uprava i nadzornih odbora iz tog vremena do danas nije do kraja riješeno.

Stečajni val
Nedugo nakon što je to pitanje pokrenuto u stečajnom valu za vrijeme koalicijske Vlade Ivice Račana – kada su bankrotirale tvrtke značajne po velikom broju radnika, prihodima i dugovanjima, dogodila se i Riječka banka. Novi potencijalni domaći megaslučaj gospodarskoga kriminala upravljačkih struktura, pri čemu su na početku bili prozivani i članovi NO-a, odmah je zaključen. Smatra se da je pitanje odgovornosti nadzornika Riječke banke stavljeno ad acta angažmanom politike koja je otklonila mogućnost da NO bude odgovoran za ono što je politika ocijenila kao propust uprave. Isto pitanje opet se pojavilo u istom kontekstu, i to u novom velikom slučaju “Podravka”. Također ponovno aktualizirano pitanje moguće odgovornosti članova NO-a Podravke za njihov rad, odnosno eventualne propuste brzo je otklonjeno. U svim tim slučajevima dosad su članovi NO-a u Hrvatskoj dobro prolazili: došlo je do pokretanja postupaka protiv članova uprave, ali nisu pokrenuti postupci protiv onih koji su uprave nadzirali. Dio razloga za takav rasplet leži u činjenici što su članovi NO-a svoj posao obavljali na temelju podataka koje im je pripremala uprava jer nije postojao nezavisni mehanizam provjere rada uprave i stvarnog stanja u društvu. “Članovi NO-a, iako nisu u prvom planu kao uprave, mogući su počinitelji kaznenih djela”, kaže Petar Novoselec, profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. “NO može utjecati na vođenje poslova društva, a to je najočitije kada je predviđeno da se neke vrste poslova mogu obavljati uz suglasnost NO-a. Usto članovi NO-a mogu gospodarska kaznena djela počiniti propuštanjem dužnog nadzora”, kaže Novoselec.

Manipulacije na tržištu
Prema njegovim riječima, prešućivanje nepravilnosti od NO-a može se označiti kao neobavljanje dužnosti, a onda je to jedno od obilježja zloporabe položaja i ovlasti. Takvo je, ističe on, stajalište i njemačke i austrijske doktrine. Švicarski kazneni zakonik je, navodi on, rigorozniji jer je s upravljanjem tuđom imovinom u Švicarskoj izjednačen i nadzor nad takvim upravljanjem pa garantna obveza članova švicarskih NO-a znači da oni moraju štititi povjerenu imovinu društva i interese vjerovnika. Podvrsta pak gospodarskoga kriminala na tržišnu kapitala – manipulacije na tržištu kapitala i trgovanje insajderskim informacijama – kaznena su djela koja će u sklopu reforme kaznenog prava biti preseljena iz posebnog zakona u Kazneni zakon u grupu modernih gospodarskih inkriminacija. Inače, sudska praksa još ne poznaje nijedan takav predmet, a koliko je poznato nema ni utuženja.