Nakon što je preuzela funkciju, nova Uprava Burze morala se fokusirati na restrukturiranje poslovanja. Razgovarali smo s članom Uprave Tomislavom Gračanom, koji je bio zadužen za provedbu restrukturiranja.

Što ste konkretno napravili u poslovanju otkad ste došli?
Prvo smo se fokusirali na troškove, pa je tako provedena analiza troškova na svim razinama te je izvršena optimizacija i reduciranje u svim područjima gdje je bilo moguće, a pritom se pazilo da se ne naruši kvaliteta pruženih usluga. Tri su kategorije na kojima očekujemo da će biti ostvarene najveće uštede – održavanje softvera, plaće i poslovni prostor. Ukupna ušteda u plaćama (na godišnjoj razini) nakon provedene reorganizacije iznosi oko 30 posto. Adaptacija prostora upravo se provodi, a njome će se prostor smanjiti za 215 m2. U skladu s time samo na zakupnini i troškovima održavanja na godišnjoj razini očekujemo uštedu od oko 22 posto. Istovremeno je s dobavljačem trgovinske platforme, OMX NASDAQ-om, postignut sporazum o smanjenje troška održavanja za 10 posto. Rezultati restrukturiranja već se osjećaju, no pravi efekti bit će vidljivi od početka iduće godine. Sve je to trebalo provesti puno prije, Burza je potpuno nespremno dočekala krizu.

Postoji li izračun koliko ste točno uštedjeli, u apsolutnim iznosima?
Ukupna troškovna struktura Burze smanjit će se za gotovo 20 posto. Budući da je situacija s likvidnošću, smanjenjem broja brokerskih kuća i novim uvrštenjima neizvjesna, smatramo da smo ovim smanjenjem pripremili Burzu za eventualno kriznu godinu, ali i za znatnu profitabilnost ako se situacija na tržištu popravi.

Možemo li razgovarati o prihodovnoj strani?
Ove smo se godine fokusirali što više društava dovesti na višu kotaciju. Znači, viša kotacija, nova uvrštenja. Ove su godine dva društva prešla u Službeno tržište, a do kraja godine očekujemo još jedno. Uvođenje novih proizvoda utjecat će na povećanje likvidnosti, što se planira u prvom tromjesečju iduće godine, a za što ćemo napraviti sve tehničke i pravne pretpostavke. Očekujemo da će prvi novi proizvod koji bismo trebali uvrstiti biti certifikat. Međutim, o izdavateljima ovisi kada će to biti, kao i o regulatoru koji bi to trebao odobriti – i kroz naša pravila i kroz prospekte izdanja novih vrijednosnih papira. Moguća je i kratka prodaja, no također treba vidjeti što će regulator reći o tome kada mu podnesemo na odobrenje nova pravila Burze koja predviđaju i taj proizvod. Ako sve bude u redu, očekujem da ćemo i s tim proizvodom krenuti iduće godine. To su neki mogući načini povećanja likvidnost, ali sami ne možemo sve. Da bi se hrvatsko tržište kapitala pomaknulo iz stagnacije u kojoj se našlo slijedom globalne krize financijskog sektora, potreban je širi spektar mjera koje ne može provesti samo Burza, već je nužno i aktivno sudjelovanje države, regulatora i svih drugih sudionika tržišta.

Mnogi brokeri požalili su se kako je cjenik Zagrebačke burze previsok. Hoće li biti smanjenja cijena?
Burza je prošlu godinu prvi put završila s negativnim rezultatom, a on će takav biti i ove godine. Razlog je tome niska likvidnost te visoki jednokratni troškovi restrukturiranja. Ove godine nije realno očekivati spuštanje cijena, uostalom cjenik Burze tek je odobren u lipnju. No to ne znači da iduće godine, ako to okolnosti dopuste, nećemo to napraviti. Ne bježimo od te mogućnosti ako novi proizvodi i situacija na tržištu općenito “donesu” veće promete, a samim time i našu veću likvidnost te u tom trenutku možemo sniziti cijene.

Novosti na burzi

Funkcionalnosti koje se planiraju uvesti na ZSE
podjela MTP-a na domaće i regionalno MTP tržište Zagrebačke burze
implementacija blok transakcija prema novom ZTK-u
uvođenje sustava prijave OTC transakcija
uvođenje dražbe uravnoteženja (eng. Volatility Interruption Auction)
uvođenje varijabilnog završetka dražbi (dražbi otvaranja i dražbi uravnoteženja)
uvođenje novoga obvezničkog indeksa (CROBIS TR)
uvođenje strukturiranih proizvoda (certifikati)
uvođenje statičkih limita

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe