Nedavna financijska kriza eurozone ostavila je duboke posljedice na europski istok. Ipak, financijska tržišta na istoku nisu kolabirala iako je u jeku krize zaduživanje na međunarodnim tržištima bilo posebno otežano.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke, smatra da su izraženiji negativni efekti grčke krize na europski jugoistok spriječeni promptnom podrškom MMF-a, EU te (neizravno) Europske središnje banke preko stabilizacijskih programa koji, međutim, nisu neograničeni. “Isto tako tržišta u nastajanju su od početka godine preplavljena likvidnošću, što je amortiziralo financijske potrebe drugih članica periferne Europe, uključujući regiju, te neizravno pomoglo u sprečavanju eskalacije krize”, ocjenjuje Stojić. No direktor Arhivanalitike Velimir Šonje upozorava kako se nismo izvukli bez ogrebotina, a jug i jugoistok Europe postali su zaboravljena globalna niša. “Svijet pliva u likvidnosti zbog niskih kamatnih stopa u SAD-u. Globalni kapital u desecima milijardi dolara teče prema Aziji i Južnoj Americi. Ako regiju promatramo u takvom globalnom kontekstu, onda ćemo vidjeti koliko je ova regija izgubila ovom krizom, koliko je zaboravljena i marginalizirana”, kazao je Šonje.

Iako je najgore iza nas, opasnost još nije prošla. Hrvoje Stojić smatra da bi, ako bi se pogoršao sentiment stranih investitora prema ovoj regiji, Hrvatska mogla zajedno s Mađarskom biti jedna od zemalja iz čijeg bi duga investitori teoretski mogli “pobjeći”. “Za utjehu Hrvatskoj, inozemni investitori nemaju značajne pozicije u hrvatskom dugu, što znatno smanjuje spomenuti rizik. Gornji rizici zadržat će se dokle god središnje banke razvijenih gospodarstava monetarnim relaksacijama pokušavaju nadoknaditi negativne efekte postupne fiskalne konsolidacije u razvijenim ekonomijama”, skeptičan je Stojić. S druge strane Velimir Šonje nešto je optimističniji. “Ne očekujem ništa dramatično i mislim da će tržište relativno spremno dočekati hrvatske obveznice u idućim mjesecima, ali uz relativno visoku premiju rizika”, tvrdi Šonje.