Ne računajući posljednju, u razdoblju sedam godina od 2002. do 2009. Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednjih uloga (DAB) banke uplatile više od četiri milijarde kuna, što bi uz kapitalizaciju od 5,5 posto godišnje u prosjeku značilo da je u fondu oko pet milijardi kuna.

Time bi iznos sredstava premašile 3 posto ukupne štednje stanovništva nakon koje zakon predviđa mogućnost da se banakama taj trošak snizi. Izračunao je, između ostalog, to prema dostupnim podacima Ministarstva financija nezavisni konzultant Velimir Šonje u posljednjoj analizi za Hrvatsku udrugu banaka. Iz DAB-a stižu drastično niže brojke; 2,86 milijardi kuna, a danas je u na računu 2,385 milijardi kuna. “U razdoblju od 2002. do 2009. uplaćeno je 2.856.713.742 kuna premije, ali su istodobno otvoreni stečajni postupci u dvije štedionice te su isplaćeni osigurani depoziti”, kaže direktor DAB-a Vinko Radić, podsjećajući da je agencija u dva navrata, 2003. i 2005., isplatila dospjele obveze po izdanim obveznicama za isplatu osigurane štednje pa je na računu Fonda osiguranja depozita u srijedu bilo 2,385 milijardi kuna. Zbog čega tolika razlika između dostupnih podataka i stvarnog stanja, iz DAB-a nismo dobili odgovor. Iako nova bankarska regulativa Basel III, domaćim bankama u kratkom roku ne donosi bitne promjene, već ulaskom u EU predviđenom za 2012. iznos osigurane štednje, sa sadašnjih 400.000 kuna, trebao bi skočiti na 100.000 eura pod uvjetom da se direktiva implementira u potpunosti. Time će na dodatnu važnost DAB na čiji račun banke redovno uplaćuju premiju za osiguranje štednje, ali i upućuju kritike za netransparentnost. Banke zakon obvezuje da svaka tri mjeseca uplate 0,1 posto depozita koje prikupe za isplate eventualno propalih banaka i štedionica.

Otvoreno je pitanje hoće li povećavanje osiguranog iznosa štednje bankama donijeti novi trošak. Zakon, naime, predviđa da se premija može i sniziti prijeđe li suma u fondu osiguranja 2,5 posto štednje stanovništva. “Ukupna visina osiguranih depozita iznosi 130,4 milijarde kuna te bi 2,5 posto bilo 3,26 milijarde pa sredstva nisu premašila zadani iznos. Za to je potrebno približno još devet tromjesečnih premija”, kaže Radić. Sam Velimir Šonje mišljenja je da u ovom trenutku nema osnove za mijenjanje iznosa premije, no drži da je ona komparativno viša nego u drugim zemljama, primjerice nego u BiH gdje su rizici viši. “Ni sada ni u okviru ulaska u EU neće trebati povećavati premiju jer je već sada najveći dio štednje osiguran. Na žalost, ovo je ad hoc informacija koju znamo od banaka. Ne postoji javni podatak iz kojeg bismo mogli precizno rekonstruirati efekt povećanja osiguranog iznosa s, recimo, 400.000 na 750.000 kuna”, kaže Šonje. Iz Ministarstva financija neslužbeno se može čuti da je logično što banke žele niži regulatorni trošak, no trenutno se ne razmišlja u tom smjeru. Na tržištu je ionako višak likvidnosti i snižavanje premije ne bi donijelo motivaciju banakama za kreditni plasman. Analiza HUB-a naglašava da su u fondu osiguranja depozita već akumulirana znatna sredstva. U budućnosti se pak mogu očekivati novi europski propisi koji će uvesti fondove za stabilnost. Šonje smatra da stabilnost banaka treba gledati kao ‘paket’, a time i trošak regulacije. “Ako EU propiše odvojene fondove za osiguranje i depozita i stabilnost, mi ćemo se tome prilagoditi. Mislim da sve može biti u jednom fondu, ali to traži veću transparentnosti DAB-a”, tvrdi Šonje.