Trgovina je važan gospodarski segment Republike Hrvatske. U njoj je zaposleno 224 tisuće djelatnika što je oko 20 posto od ukupnog broja zaposlenih iz realnog sektora i drugi je po veličini poslodavac (odmah iza prerađivačke industrije) te je jedan od najvećih generatora novih radnih mjesta. U 2009. udio distributivne trgovine u BDP-u bio je 9 posto, a od ukupno 91 tisuće poduzetnika u Hrvatskoj njih 27 tisuća ili oko 30 posto bilo je u trgovini. Trgovina je djelatnost u koju se posljednjih godina puno ulagalo, pa su izgrađeni novi, veliki prodajni centri, što se odrazilo i na povećanje zaposlenosti i ukupnih prihoda u toj djelatnosti.

Jak udar krize
No kriza nije zaobišla ni sektor trgovine. Trgovina na malo je jedan od najjače pogođenih sektora. Pad prodaje najviše je izražen kod trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila i namještaja, dok su najmanja negativna kretanja kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića. Kriza je kupce pretvorila u kritičnije i informiranije ljude koji sada manje troše. Kad ona jednog dana završi, dio kupaca će se vratiti starim potrošačkim navikama, ali jedan veliki dio će ostati na nižoj razini potrošnje. Ukupna potrošnja u RH smanjena je više nego što su smanjene bruto plaće, što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva. Nadalje, kupci se sve više odlučuju za kupnju robnih marki koje zauzimaju sve veći udio u odnosu na brendirane proizvode. U ukupnoj prodaji robne marke su 2009. sudjelovale sa 13,6 posto, a 2004. svega 5,4 posto.Kriza je posebno pogodila male trgovce. U zadnjih deset godina udio malih trgovaca u prometu se smanjio sa 70 posto na na 18 posto, a sličan trend je i u ostatku Europe. Jedan od uvjeta za njihov opstanak na tržištu je njihovo udruživanje i povezivanje (Plusmarket, Moj dućan), a nužno je raditi i na jačanju konkurentnosti male trgovine te ulagati u razvoj i znanje. Statistički podaci za osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prometa od trgovine na malo realno za 3,1 posto. Pad je do srpnja trajao 21 mjesec uzastopce. Rast potrošnje u srpnju i kolovozu uzrokovan je dobrom turističkom sezonom, ukidanjem kriznog poreza, kao i činjenicom da je lani bio zabilježen veliki pad prometa u tom razdoblju. Pozitivno je na potrošnju djelovao i sezonski porast zapošljavanja, no u zadnjem kvartalu godine se ponovo očekuje pad zaposlenosti pa bi to moglo ponovo smanjiti potrošnju.

Preslagivanje sektora
U Hrvatskoj dolazi do preslagivanja trgovačkog sektora, glavna karakteristika je u njenom okrupnjavanju. Istraživanje AZTN–a pokazalo je da je čak dvije trećine prihoda u maloprodaji ostvareno u velikim formatima, odnosno supermarketima i hipermarketima. Više od jedne trećine prometa u svim velikim formatima u Hrvatskoj prošle godine je ostvareno u četiri velika grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. No, hrvatsko tržište je danas još umjereno koncentrirano, deset trgovaca drži 70 posto tržišta (u 2005. manje od 60 posto), a u svijetu prva tri drže toliki dio. Hrvatsko tržište prati svjetske maloprodajne trendove, većina trgovaca u ovom kriznom periodu prilagodila je cijene, sve su prisutnije tjedne, dnevne ili vikend akcije, poboljšava se ponuda, a sve veća konkurencija natjerala ih je i da postanu prilagođeniji potrebama potrošača. Što se tiče ulaska RH u EU očekuje se jačanje konkurencije i daljnja konsolidacija, što Hrvatskoj može osigurati ravnopravnost sa ostalim članicama Unije.