Uz svoj uobičajeni posao poštari Hrvatske pošte u razdoblju od 15. rujna do 15. listopada obavljali su i dodatne aktivnosti – prikupljali su takozvane ‘karakteristike adrese’ na koju uobičajeno dostavljaju pošiljke.

Osim bilježenja ima li svako kućanstvo prikladne poštanske kovčežiće i jesu li istaknuli zabranu dostave promotivnog materijala, poštari su trebali obratiti pažnju kakva je namjera ili karakteristika kuće ili zgrade kojoj isporučuju pošiljke: je li riječ o stalno naseljenom objektu, praznom domu ili vikendici, ima li na jednoj adresi više kućanstava, koliko je garaža na kojem kućnom broju, ali i kakvo je stanje s dvorištima. Hrvatsku poštu zanimalo je jesu li ona manja ili veća od 30 četvornih metara, jesu li dvorišni prostori betonirani ili na pojedinoj adresi prevladavaju zelene površine, odnosno vrtovi ili travnjaci ili je pak riječ o mješovitoj okućnici s vrtom i asfaltiranim dijelom. Posebno se bilježilo i koliko je poduzeća na kojem kućnom broju uključujući i ona koja nemaju svoj poslovni prostor već djeluju u okviru kućanstva. Kako je opseg informacija kojeg su prikupljali zaposlenici tvrtke znatno širi nego što bi sugerirale potrebe Pošta, pojavila su se nagađanja prikuplja li ta tvrtka podatke za potrebe drugih institucija, pa možda i Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave. No, u Pošti to opovrgavaju. Objašnjavaju kako se podaci o karakteristikama adresa prikupljaju kako bi dobili što realniju sliku terena na kojem se obavlja dostava te ‘optimalno pripremili svoje prijevozne i dostavne kapacitete, kako u ljudstvu, tako i u prijevoznoj tehnici’. Pošta se kako tvrdi glasnogovornik Višeslav Majić priprema za pokretanje cijelog niza usluga za koje joj je nužno snimiti stanje na terenu, od direktnog marketinga do distribucije novina.

“Pred nama je proces modernizacije i izgradnje središnjeg logističkog centra kojim će se uvesti automatizacija u najmanje 80 posto poslova razvrstavanja pošiljaka i osloboditi broj djelatnika koji će se zaposliti na drugim aktivnostima koje Hrvatske pošte za razliku od drugih europskih zemalja još nemaju”, kaže Majić. Jedna je, kaže, direktan marketing za čije je provođenje potrebno poznavati karakteristike potencijalnih klijenata. “Nije učinkovito slati letke o umjetnoj travi i uređenju vrta kućanstvima koja imaju betonirana dvorišta”, objašnjava Majić razloge posljednih aktivnosti zaposlenika tvrtke. Dodatne poslove poštara mnogi su povezali s najavama ministra financija Ivana Šukera kako se radi na pripremi za uvođenje poreza na imovinu. Porezni stručnjak Vlado Brkanić kaže kako mu nije poznato dokle se stiglo s pripremama za taj porez, no smatra kako za evidentiranje imovine ne bi bili angažirani poštari nego porezni referenti koji su osposobljeni za utvrđivanje točnih elemenata i stavki potrebnih za razrez. Da se tome pristupi, najprije je potrebno zakonski definirati što se od podataka treba obuhvatiti, dodaje.

Što zanima Hrvatsku poštu?

učestalost dostavljanja pošte
broj kovčežića na jednom kućnom broju i njihova ispravnost,
broj kućanstava na pojedinoj adresi
je li zabranjena dostava promotivnih materijala
je li objekt stalno naseljen ili se uopće ne koristi, te je li vikendica
ima li dvorište i je li ono travnato, betonirano ili mješovito
koliko je garaža na određenoj adresi