Predstavnici veletržnica i tržnica s prostora bivše Jugoslavije potpisali su u Beogradu Deklaraciju o međusobnom umrežavanju, što je u skladu s preporukom dobijenom od Europske unije. Do udruživanja je je došlo nakon što je utvrđeno kako pojedinačno nisu zanimljivi EU, te da bi udružene u regijonalnu asocijaciju mogli konkurirati za dobivanje sredstava iz pristupnih fondova.

Jeftinija ponuda
Božo Granić, predsjednik Udruge Hrvatskih tržnica koji je bio u Beogradu, kaže da su Deklaraciju u utorak u Sava centru potpisali predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Mađarske s ciljem da pomognu jedni drugima. Deklaracijom smo utvrdili, kaže Granić, da ćemo se dogovoriti o načinu međusobne razmjene informacija kako bi se svi oblici suradnje mogli planirati i realizirati. Uspostavit ćemo jače operativne veze između tržnica i veletržnica zemalja zapadnog Balkana. Također, želimo proširiti suradnju između udruženja i jačati regionalno povezivanje. Primjerice, našoj Udruzi u posjetu su bili iz Udruženja pijaca Srbije, zatim Sarajevskih tržnica i Skopskog pazara.Cilj nam je ubuduće redovito razmijenjivati informacije, znanje i iskustva. Konkretno, nas u Hrvatskoj zanimalo bi koje su cijene u drugim zemljama u regiji, primjerice u vrijeme sajamskih prodaja vinskog grožđa. Deklaracijom smo se obvezali da ćemo takve informacije razmjenjivati, objašnjava Granić. Kao pozitivan na skupu u Beogradu naveden je primjer suradnje segedinske i subotičke tržnice koje su zajedničkim nastupom uspjele dobiti iz EU fondova 180.000 eura. Uz to umrežavanjem bi se pridonijelo sređivanju prilika na tržištu prehrambenih proizvoda. Umrežavanjem bi veletržnice i tržnice postale dovoljno konkurentne trgovačkim lancima od čega bi korist imali i potrošači i dobavljači. Prvi u boljoj i jeftinijoj ponudi, a drugi bi brže naplaćivali proizvedenu robu, što nije slučaj kada je u pitanju poslovanje s trgovačkim lancima. U Srbiji je već donijeta odluka o gradnji veletržnice preko koje bi se trgovci poljoprivrednim proizvodima opskrbljivali pod povoljnijim uvjetima. Ujedno bi se smanjio utjecaj tzv. “zelene mafije”, koja ima glavnu ulogu u posredovanju imeđu proizvođača i potrošača. Budući da imaju gotovo jednako tržište i poslovni ambijent, te slične zakone i ujednačenu vanjskotrgovačku razmjenu, veletržnice i tržnice u udruživanju vide interes za standardizaciju poslovanja i provođenju regulatorne reforme propisa usklađene s europskom praksom. Poslovanje tržnica i veletržnica Srbija pokušava urediti kroz zakone o trgovini i komunalnim djelatnostima. Hrvatska je to pokušala kroz zakon o tržnicama, ali je naišla na žestoki otpor supermarketa, koji su lobirali protiv tog zakona. Od zakonodavne regulative se očekuje da hipermarkete obveže da domaći proizvodi u njihovim prodajnim objektima budu zastupljeni bar 70 posto.

Nalog za isplatu
U trgovačkim lancima preovladava uvozna roba, što ugrožava domaće proizvođače. Samo u Srbiji trgovački lanci duguju dobavljačima blizu milijardu eura, pri čemu prednjači Delta holding. Vlada je zato odredila da se pekarskoj industriji isplata obavlja u roku od 20 dana.