Zlata Đurđević, šefica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta, smatra da odlučujuće pitanje za sudbinu aktualnih protukorupcijskih procesa glasi: što ako novi Zakon o kaznenom postupku, djelomično ili čak u cijelosti, padne na Ustavnom sudu zbog prevelikih ovlasti danih Tužiteljstvu.

Ona napominje da se u Hrvatskoj bez sudske kontrole, što ne poznaje EU, takozvanim oprostom od kaznenog progona DORH-a grubo krše ljudska prava. Ugroženo je načelo jednakosti građana pred zakonom, a ono se osigurava kroz načelo legaliteta koje, primjerice, Italija ima zajamčeno u svojem Ustavu, tvrdi ona. S te katedre, inače, potekli su i ustavni sudac Davor Krapac te predsjednik države Ivo Josipović. “Tzv. tužiteljski oprost potpuno isključuje sud i zamjenjuje institut krunskog svjedoka koji dodjeljuje sud. Pregovori se odvijaju tajno, u uredu državnog odvjetnika, a osumnjičenik ne može zatražiti od suda da provjeri utemeljenost sumnje i dokaze koje protiv njega ima Tužiteljstvo. On postaje puko dokazno sredstvo u rukama optužbe bez prava obrane pred sudom i prava na pristup sudu”, kaže Đurđević. O implikacijama moguće negativne odluke Ustavnog suda na borbu protiv korupcije ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ne želi govoriti. “Izjave Damira Polančeca o utjecaju političara na pravosuđe, kao i na Ustavni sud, neće ugroziti zatvaranje poglavlja 23 ‘Pravosuđe i temeljna ljudska prava’ jer je Hrvatska u borbi protiv korupcije napravila velik posao”, smatra i ističe da u prilog toj tezi ide sve veći broj postupaka i presuda.

Iako je jasno da Vlada očekuje brz tempo u zatvaranju tog poglavlja, struka upozorava da dinamiku može dovesti u pitanje, unatoč velikom radu DORH-a koji sve velike afere procesuira prema novim pravilima ZKP-a, Ustavni sud ako prije zaključenja pregovora utvrdi da zbog kršenja ljudskih prava osumnjičenika prevelikim ovlastima Tužiteljstva. Zakon bi tako završio na popravnom ispitu, a propao bi rad tužitelja kojima bi dokazi zbog nezakonitog prikupljanja pali u vodu i Hrvatska stoga ne bi ispunila mjerila iz tog poglavlja. To bi moglo zakačiti i najsloženije predmete (HEP) u kojima Tužiteljstvo dodjeljuje oprost od kaznenog progona po članku 286. ZKP-a. Velike ingerencije DORH-a sporne su i odvjetnicima jer Vlada imenuje glavnog tužitelja. DORH-u su novim zakonom dane nesagledive ovlasti i bez kontrole je suda, postao je dio izvršne vlasti.