Zoran Košmerl, diplomirani inženjer arhitekture, osnovao je u Varaždinu 1991. HAL, tvrtku za dizajn, projektiranje, proizvodnju i inženjering u dekorativnom i tehničkom osvjetljenju. Budući da je Košmerl želio studirati elektrotehniku, a diplomirao arhitekturu, osnivanjem tvrtke zaokružio je svoje ambicije iz mladosti. Studij arhitekture mnogo mu je pomogao jer je mogao savjetovati sve koji su tražili njegove usluge gdje i kako najbolje postaviti rasvjetu.

“Počeo sam doslovno u garaži s idejom i vizijom o kvalitetnoj, funkcionalnoj i ekonomičnoj primjeni suvremenih svjetlotehničkih rješenja. Ideje smo moji suradnici i ja ‘zamotali’ u jednostavan dizajn uz primjenu dostupnih kvalitetnih materijala i tehnika obrade.”, prisjeća se. U suradnji s obrtnicima iz Varaždina i okolice na strojnoj obradi koju nisu mogli sami izvesti nastajala su jednostavna rasvjetna tijela s niskonaponskim halogenim izvorima svjetla. Ubrzo su se njihovi proizvodi našli u primjeni u najrazličitijim prostorima, od stambenih i uslužnih do prodajnih mjesta, a poslije i muzeja. To je bilo doba procvata privatnih tvrtki, prisjeća se Košmerl, kad su njihovi osnivači počinjali u vlastitim stambenim prostorima koje je valjalo prenamijeniti u poslovne. Tumači da su njima na jednostavan, dekorativan, funkcionalan, ali prije svega ekonomičan način rješavali najrazličitije situacije i probleme svjetla. Posebno je zahtjevno bilo postavljanje tehničkog osvjetljenja niza muzeja u Hrvatskoj.

Najbržerastuća mala tvrtka
Početni kapital i prostor Košmerl je dobio od tvrtke Consultinvest iz Varaždina s kojima raskida ugovor o partnerstvu 1996. i seli u svoj naslijeđeni prostor također u Varaždinu. Poslovi su se povećavali, a prihodi skokovito rasli, posebice nakon 2000. godine. HAL je prije dvije godine proglašen najbržerastućom malom tvrtkom za rezultate poslovanja u 2007. kad je ostvaren ukupan prihod veći od 2,1 milijuna kuna za razliku od godine prije kad je iznosio 800.000 kuna. Iako je nakon toga već počela kriza, HAL je uspijevao zadržati prihode iznad milijun kuna na godinu. Primjerice, u 2009. troje zaposlenih imalo je prihod od milijun i 226.000 kuna, a godinu dana prije milijun i 350.000 kuna. Međutim, dodaje Košmerl, poslovi su ove godine smanjeni ne zato što nije ostvaren gospodarski rast, nego se ne ulazi u problematične i rizične projekte za koje se pretpostavlja da ih ne bi mogli naplatiti. Odnedavno je HAL član Drvnoga klastera sjeverozapadne Hrvatske koji svojim proizvodima kompletno oprema stanove. Na prošloga tjedna održanoj Ambienti, tradicionalnom sajmu Zagrebačkog velesajma, HAL je nastupio na zajedničkom štandu klastera s rasvjetom svih prostorija u stanu koji je prezentiran na sajmu.Ukratko, arhitekti su shvatili da su dobili partnera koji će moći riješiti njihove vizije i provesti kreacije u djelo. Tako su nastale i neke neponovljive referencije iz jednostavnih skica načinjenih u nekoliko poteza olovkom.

Posljednji veliki posao HAL je odradio u Krapini u Muzeju neandertalaca koji je otvoren početkom godine i u kojem su uz njihova rješenja dijelom korištena i neka stranih proizvođača čiji je HAL hrvatski zastupnik. Košmerl tvrdi da svjetlovodna rasvjeta ima odličnu primjenu upravo u muzejima. Tamo su često vrlo vrijedni izložbeni eksponati klasično osvijetljeni izvan vitrine pa se događa neželjena sjena na izlošku ili zasljepljujuća refleksija izvora svjetla u staklu vitrine. Znaju se dogoditi i katastrofični primjeri osvjetljavanja osjetljivih eksponata halogenim izvorima u unutrašnjosti vitrine. “Zapitajmo se koliko će još trajati izložbeni eksponat star desetke ili stotine godina osvijetljen ‘grijalicom’ nakon što je preživio stoljetni mrak do otkrića i nebrojene ratove civilizacija. U takvim slučajevima je svjetlovodna instalacija nezamjenjiva za kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju. Izvori svjetla su minijaturni i primijenjeni na takav način da je otvaranje vitrine sa skupim izlošcima nepotrebno. Naime, na kraju svjetlovoda koji svijetli prema izlošku nema se što mijenjati jer kroz svjetlovod prolazi samo svjetlo iz izvora smještenog na mjestu gdje se do njega može doći i gdje nikome ne smeta. Upoznavanje arhitekata sa svjetlovodnom rasvjetom ubrzo je urodilo mnogobrojnim izvedenim primjerima posljednjih deset godina”, kaže Košmerl.

Nova rješenja
Na taj način uređena je rasvjeta u Muzeju na Humcu u Ljubuškom, Muzeju naronskih careva u Vidu, a potom su osvijetljeni i egipatski, grčki i rimski odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu. Tu je Riznica sakristije katedrale u Trogiru, odjel tumulusa u Gradskom muzeju Zagreba, Arheološki muzej u Trilju i na kraju Muzej krapinskih neandertalaca. Muzej u Krapini vrlo je dobar primjer višegodišnje suradnje s jednim od autora muzeja arhitektom Željkom Kovačićem, pri čemu je došla do izražaja multidisciplinarna suradnja povjesničara, arheologa, arhitekta i svjetlotehničara, govori Košmerl. Osim svjetlovodne rasvjete primijenjena su i druga suvremena rješenja poput LED trakaste rasvjete te elektroluminiscentne rasvjete, odnosno svjetleće folije.

Neandertalci u novom svjetlu

Ugrađeno 700 metara rasvjete
Muzej krapinskih neandertalaca gradio se deset godina i u tom razdoblju tvrtka HAL radila je s autorima postave muzeja dvije godine na vanjskoj rasvjeti i unutarnjim svjetlosnim rješenjima. Arhitekt unutarnjeg uređenja i jedan od autora muzeja Željko Kovačić osmislio je rasvjetu, a Košmerl je razradio njegovu ideju te proizveo i postavio tehničko osvjetljenje. Utrošeno je oko tisuću sati rada na razradi, proizvodnji i postavi osvjetljenja. Muzej ima 500 m različitih promjera i tipova svjetlovoda za rasvjetu eksponata. Osim toga ugrađeno je 100 m trakaste LED rasvjete i 100 m podnih svjetiljki različitih oblika s elektroluminiscentnom folijom.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište