Hrvatsko fondovsko tržište od sljedećeg tjedna biti će bogatije za još jedan investicijski fond – Iliriku Gold. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je osnivanje Ilirike Gold kao prvog domaćeg fonda specijaliziranog za ulaganje u plemenite metale.

Fond će s radom najvjerojatnije započeti sljedeću srijedu, kazao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Ilirika Investmentsa Ivan Ivin. Dan kasnije bi s radom započeo i istoimeni fond u Srbiji koji je odobrenje srpskog regulatora dobio prije desetak dana. “Interes ulagača postoji, tim više jer je to proizvod koji je dodatak našim već postojećim proizvodima”, ističe Ivin. Ilirika Gold prvenstveno će ulagati u dionice rudarskih kompanije koje se bave eksploatacijom zlata te u burzovno utržive fondove (ETF) koji su vezani uz kretanje cijene zlata. Osnovnom strategijom fonda nije predviđeno ulaganje u srebro i paladij čija je cijena ove godine porasla mnogo više nego cijena zlata. No, to ne znači da će Ilirika Gold ignorirati te metale.

Averzija prema riziku
“U prospektu postoji prostor za manjim, ograničenim ulaganjem i u te plemenite metale po potrebi”, tvrdi Ivin. Iako je zlato samo u dosadašnjem dijelu godinu poskupjelo za četvrtinu, a srebro za čak 45 posto, Ivin ne smatra da je prvi val investicijske prilike propušten. “Za ulaganje u zlato u kriznim vremenima nije prekasno, iako je njegova cijena već snažno porasla. Smatramo da će zlato i dalje nastaviti rasti”, ističe Ivin. Direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke, Zrinka Živković Matijević, smatra kako trenutna makroekonomska situacija takvim sektorskim fondovima ide na ruku. “U vrijeme povećane averzije prema riziku te neizvjesnosti na globalnim tržištima zlato predstavlja sigurnu luku za investitore. Nadalje, sama najava dodatnih monetarnih popuštanja koje djeluju proinflatorno te s tim u vezi napetosti u međuvalutnim politikama najvećih svjetskih gospodarstava motivirala je investitore za ulaganje u zlato te utjecala na rast cijena”, kazala je Živković Matijević. Dodaje kako će i buduća kretanja cijene zlata sigurno ovisiti o oporavku gospodarstava, percepciji rizika te raspletu događanja oko mjera monetarne politike najvećih svjetskih gospodarstava”, ocjenjuje Živković Matijević.

Poticanje izvoza
Da je zlato još uvijek “in” smatra i Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera. “Mislim da bi se rast cijene zlata mogao nastaviti u narednom razdoblju iz nekoliko razloga. Prvo, svjedoci smo pokušaja slabljenja valuta u mnogim državama zbog poticanja izvoza, zbog čega se ulagači sve više okreću zlatu kao rezervnoj valuti. Drugo, razvijene države još uvijek imaju vrlo visoke fiskalne deficite i neizvjesnost oko ograničavanja tih deficita ili nepovjerenje u uspješnost fiskalne konsolidacije čini zlato privlačnim kod investitora”, komentirao je Klemen.

BRIC

Disperzija rizika
Prema mišljenju Vilima Klemena, Kina, Indija i Rusija mogle bi početi kupovati veće količine zlata kako bi disprezirale svoje portfelje. Inače, cijena zlata već je drugi dan u padu zbog jačanja dolara. U ponedjeljak ujutro u Londonu cijena se spustila na 1358 dolara po unci.