Prvih devet mjeseci na domaćem tržištu opet je dokazalo staru istinu – rezultati poslovanja kompanija nemaju mnogo veze s interesom ulagača. Od devet dionica koje su u od početka siječnja do kraja rujna ostvarile najveći promet, njih se četiri uspjelo othrvati devetomjesečnom padu CROBEX-a od 4,4 posto i jesen dočekati s rastom. Na čelu skupine “dobitnika” je dionica Končar-Elektroindustrije koja je kraj rujna dočekala sa 11,6 posto većom vrijednošću u odnosu na kraj prosinca. Valja naglasiti i kako je ta dionica, prema polugodišnjem izvješću Zagrebačke burze, na posljednjem mjestu ljestvice deset dionica s najvećim prometom. Končarovu dionicu slijedi povlaštena dionica Adrisa s rastom od 6,5 posto, a tu je i Ina s rastom od 1,8 posto.

Neočekivan rast Ine
U svojevrsnom limbu, skupini dionica čija je vrijednost pala, ali ipak manje od vrijednosti indeksa, nalazi se Ericsson Nikola Tesla s padom od 1,5 posto te dionica HT-a s padom od pola posto. U neslavnoj skupini gubitnika dominiraju građevinari. Na vrhu je dionica Ingre s gubitkom od gotovo 46 posto, dok su ulagači u Institut IGH u dosadašnjem dijelu godine izgubili gotovo 40 posto svoga novca. Dionica Dalekovoda drži treće mjesto s padom od 15,5 posto, dok je brodar Atlantska plovidba s minusom od 14,5 posto na četvrtome mjestu. Međutim, kad se kretanje dionica usporedi s rezultatima iz polugodišnjih izvješća, otkriva se drukčija slika. Krenimo s devetomjesečnim dobitnicima. Najviši skok Končarove dionice dijelom je utemeljen u rastu dobiti od 13,6 posto, a rast Adrisove dionice ima potporu u Adrisovoj polugodišnjoj dobiti od 21 milijuna kuna, tri puta više nego u istom razdoblju lani. Blagi rast Inine dionice u suprotnosti je – unatoč boljim sveukupnim rezultatima – s polugodišnjim gubitkom od 108 milijuna kuna iz ukupnog poslovanja, dvostruko više nego u istom razdoblju lani. K tome, tek krajem rujna analitičari su objavili kako za Inu dolaze bolji dani te kako bi tu dionicu valjalo kupovati.

‘Kazahstanski poučak’
Blagi pad Ericsson NT mogao bi se opravdati gubitkom od 42 milijuna kuna koji je obilježio prvih šest mjeseci poslovanja. Podsjetimo, kraj lanjskog lipnja Ericsson NT je dočekao s dobiti od 34 milijuna kuna. Ovogodišnji gubitak je ponajviše rezultat “kazahstanskog poučka”, odnosno otpisa 126 milijuna kuna potraživanja od kazahstanskog telekoma. No ulagači su ignorirali najave kompanije od sredine srpnja o pet novih izvoznih poslova ukupno vrijednih 176 milijuna kuna. Ni u skupini gubitnika ulagači se ne ponašaju baš u skladu s očekivanjima. Doduše, potop Ingrine dionice utemeljen je na gubitku od gotovo 25 milijuna kuna nasuprot dobiti od 234.000 kuna u prvih šest mjeseci 2009. godine. Iako je IGH prvo polugodište uspio zaključiti s dobiti višom od četiri milijuna kuna, to je čak za 92 posto manje u odnosu na lanjski rezultat. No dobit Dalekovoda od 23 milijuna kuna ipak je veća blagih 0,7 posto nego lani pa je dionica ipak u padu.

Ignoriranje nije novost
Ignoriranje fundamentalnih pokazatelja kod većine domaćih ulagača nije novost, smatra Roman Rinkovec, investicijski savjetnik u Credosu. “Nažalost, već duže vrijeme pratimo kako se dionice na Zagrebačkoj burzi ne ponašaju onako kako bi bilo racionalno očekivati. Tržište redovito burnije reagira na medijske špekulacije, koje se nerijetko pokažu neutemeljenima, nego na konkretne pokazatelje poslovanja nekog društva. Fundamenti bi svakako trebali biti jedan od glavnih razloga zašto u neku dionicu ulažemo, a zašto ne. Ipak, dojam koji ostavlja svakodnevno burzovno trgovanje, i to, ponavljam, već duže vrijeme, jest da se burza danas shvaća više kao kladionica nego kao dugoročna ili barem srednjoročna investicija”, ocjenjuje Rinkovec. Dodaje kako je sve to posljedica razočaranja burzom i gospodarskom situacijom, ali i, što je još dodatno zabrinjavajuće, negativnih očekivanja. “No koliko god ta i takva očekivanja bila opravdana toliko su i kontraproduktivna”, tvrdi Rinkovec. Jozo Leko, broker SG-Splitske banke, smatra da fundamentalne pokazatelje ne ignoriraju dugoročni investitori koje ne uzbuđuju kratkoročne oscilacije na tržištu. “Kretanje dionica korelira s poslovnim rezultatima ako su oni očekivani. Ako se nadmaše očekivani rezultati, poput rasta prihoda, odnosno dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dolazi do rasta cijene, a isto tako do pada cijene ako su rezultati ispod očekivanja”, kazao je Leko. Uzimajući za primjer dionicu HT-a, Leko je kazao kako je bio očekivan pad prihoda koji je nastavak pada prihoda iskazanog u prvom tromjesečju. “Stoga nema razloga za drastičnu promjenu cijene”, zaključuje Leko.

Atlantska i HT

Kolateralna žrtva
Za dionicu Atlantske plovidbe može se reći da je svojevrsna kolateralna žrtva domaćeg tržišta. Vrijednost joj je u prvih devet mjeseci snižena za 14,5 posto, desetak postotaka više od pada tržišta mjerenoga kretanjem indeksa CROBEX. No dubrovački je brodar lanjski polugodišnji gubitak od 37 milijuna kuna uspio ove godine pretvoriti u plus od 32 milijuna kuna.

Pad dobiti HT-a za četvrtinu
Dionica HT-a pala je od početka godine za pola posto, što je nešto bolji rezultat od tržišta. To je čak i dobra vijest s obzirom na to da su HT-u rezultati ove godine lošiji za četvrtinu.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe