Sad znamo što će dokrajčiti ljudsku civilizaciju 2013.: Sunčeva baklja, koja će spržiti sve zemaljske električne uređaje i vratiti nas 150 godina unatrag. A možda je riječ o opsjeni koju šire proizvođači tehnoloških rješenja za nepostojeći problem. Svjetski su mediji nedavno izvijestili o strahovitoj opasnosti koja modernom čovjeku prijeti od pojačane sunčane aktivnosti u prvom dijelu 2013. godine. Prilikom konferencije Sigurnosnog savjeta za električnu infrastrukturu u Londonu neki su stručnjaci upozorili na prijetnju od divovske Sunčeve baklje snažne kao stotinjak hidrogenskih bombi, koja bi prema njihovim proračunima te godine mogla pogoditi Zemlju i nanijeti neprocjenjivu štetu električnim instalacijama i svjetskoj industriji. Sunčeve su baklje goleme količine rengenskog i ultraljubičastog zračenja koja izbijaju sa Sunca kao posljedice erupcija na Sunčevoj površini.

Neki istraživači tvrde da bi se osobito snažna erupcija praćena Sunčevom bakljom trebala dogoditi 2013., kad nastupi vrhunac ciklusa Sunčeve aktivnosti. U znanosti je odavna poznato da Sunčeva aktivnost oscilira od minimuma do maksimuma u ciklusima od 11 ili 12 godina. Prošli se vrhunac Sunčeve aktivnosti dogodio 2001. i Zemlju nije zadesila katastrofa. Zašto bi 2013. bilo drukčije? Astronomi temelje nepovoljna predviđanja na izračunu da se približno svakih 150 godina događa posebno jaka Sunčeva eksplozija, koja u svemir izbacuje iznimno velike količine Sunčevih čestica i zraka. Prethodna se tako jaka eksplozija dogodila 1859. kad su se srušili navigacijski i komunikacijski sustavi između Amerike i Europe. Telegrafi su se pokvarili, a igle na kompasima su poludjele. “Današnji je svijet mnogo izloženiji elektromagnetskim zračenjima iz svemira jer se više nego prije oslanja na naprednu i osjetljivu tehnologiju”, poručio je Avi Schnurr, izvršni direktor izraelskog Udruženja za obranu projektilima i organizator londonske konferencije. Schnurr smatra da bi Sunčeva baklja naškodila oružanim sustavima i narušila vitalne djelatnosti kao što su proizvodnja i distribucija vode, proizvodnja hrane i lijekova, rad bolnica i banaka, radija i televizije te, dakako, mobitela i interneta. No nisu svi znanstvenici uvjereni da nam prijeti katastrofa. Prvo, Sunčeva se baklja ne širi sa Sunca u svim smjerovima, već poput projektila leti u jednom pravcu. Budući da je Zemlja sićušna meta unutar Sunčevog sustava, vrlo je malo vjerojatno da bi ta “granata” opet pogodila baš nas, kao 1859. godine. Kad bi Sunčeva baklja i zahvatila Zemlju, ne bi bio ugrožen cijeli planet. “Tvrdnje da predstoji najsilovitiji maksimum Sunčeve aktivnosti uvelike su pretjerane i daleko od realnosti”, kazao je Phil Wilkinson, astrofizičar koji radi za australsku vladu. “Te tvrdnje mogu uznemiriti samo ljude koji ne razumiju znanost. Prava je istina da od idućega Sunčeva maksimuma ne prijete ništa veći rizici nego od bilo kojeg prethodnoga Sunčeva maksimuma.” Čini se da paniku od Sunčeve baklje ipak potiču industrijalci koji žele vladama i električnim kompanijama prodati uređaje za zaštitu od velikog porasta napona, osigurače koji bi spriječili pregaranje transformatora.