EN DE

U Belišću puna zaposlenost

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
03. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Uprava najavljuje da će u roku od tri godine iz sustava Belišća izdvojiti sedam segmenata

Odmah nakon preuzimanja Belišća krajem svibnja, austrijski Duropack je započeo s financijskim restrukturiranjem kompanije i konkretiziranjem programa daljnjeg jačanja matičnog poslovanja. Oko 85 posto prihoda Belišća čine prihodi od proizvodnje ambalažnog papira i ambalaže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Spašavanje tvrtki
Ostali dolaze od tzv. nematičnog poslovanja “raspoređenog” kroz nekoliko tvornica i djelatnosti koje zapošljavaju oko 300-tinjak ljudi.Radi se o tvornici elektroopreme, suhe destilacije, potom mehaničke prerade, plastične ambalaže, tvornici spiralne ambalaže te stanici za tehnički pregled automobila i transport. Plan je Uprave da u razdoblju od jedne do tri godine iz sustava Belišća potpuno izdvoji te segmente kako bi se kompanija fokusirala isključivo na matični biznis.“Tek smo započeli s pripremama. Međutim, već i u toj preliminarnoj fazi imamo iskazan interes potencijalnih partnera, čak i pisma namjere, osobito iz inozemstva, kojima bi te tvornice bile dio matičnog biznisa”, kaže Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća. Jerbić naglašava da se s tim projektom neće žuriti te da će se pridržavati matrice outsourcinga kakvo je Belišće provelo u Bilokalniku nakon njegova preuzimanja, odnosno, još ranije 1998., kada je Belišće Kruppu prodalo većinski udio u Tvornici strojeva i tako je spasilo od sudbine koja je stigla većinu kompanija iz metalne branše. “I sada ćemo jednako pažljivo birati partnere jer nam je cilj održati i povećati zaposlenost u Belišću, a ne gušiti je”, kaže Jerbić za Poslovni dnevnik. O tim projektima Belišće je počelo razmišljati i prije nego što ga je Duropack preuzeo, no ulazak u veliki sustav Constance Packaginga (CP) bio je dodatni impuls za to. Jerbić kaže kako su prednosti poslovanja u tom sustavu vidljive već i u financijskom restrukturiranju u kojem su korištene prednosti koje CP ima kao velika multinacionalka. “Oko 10 milijuna eura kratkoročnih skupih zaduženja već je zamijenjeno puno povoljnijim dugoročnim kreditima, a već se intenzivno radi i na restrukturiranju ostatka duga od 20-tak milijuna eura što bi trebalo biti završeno do konca godine”, kaže Jerbić.

Odmah nakon preuzimanja Belišća krajem svibnja, austrijski Duropack je započeo s financijskim restrukturiranjem kompanije i konkretiziranjem programa daljnjeg jačanja matičnog poslovanja. Oko 85 posto prihoda Belišća čine prihodi od proizvodnje ambalažnog papira i ambalaže.

Spašavanje tvrtki
Ostali dolaze od tzv. nematičnog poslovanja “raspoređenog” kroz nekoliko tvornica i djelatnosti koje zapošljavaju oko 300-tinjak ljudi.Radi se o tvornici elektroopreme, suhe destilacije, potom mehaničke prerade, plastične ambalaže, tvornici spiralne ambalaže te stanici za tehnički pregled automobila i transport. Plan je Uprave da u razdoblju od jedne do tri godine iz sustava Belišća potpuno izdvoji te segmente kako bi se kompanija fokusirala isključivo na matični biznis.“Tek smo započeli s pripremama. Međutim, već i u toj preliminarnoj fazi imamo iskazan interes potencijalnih partnera, čak i pisma namjere, osobito iz inozemstva, kojima bi te tvornice bile dio matičnog biznisa”, kaže Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća. Jerbić naglašava da se s tim projektom neće žuriti te da će se pridržavati matrice outsourcinga kakvo je Belišće provelo u Bilokalniku nakon njegova preuzimanja, odnosno, još ranije 1998., kada je Belišće Kruppu prodalo većinski udio u Tvornici strojeva i tako je spasilo od sudbine koja je stigla većinu kompanija iz metalne branše. “I sada ćemo jednako pažljivo birati partnere jer nam je cilj održati i povećati zaposlenost u Belišću, a ne gušiti je”, kaže Jerbić za Poslovni dnevnik. O tim projektima Belišće je počelo razmišljati i prije nego što ga je Duropack preuzeo, no ulazak u veliki sustav Constance Packaginga (CP) bio je dodatni impuls za to. Jerbić kaže kako su prednosti poslovanja u tom sustavu vidljive već i u financijskom restrukturiranju u kojem su korištene prednosti koje CP ima kao velika multinacionalka. “Oko 10 milijuna eura kratkoročnih skupih zaduženja već je zamijenjeno puno povoljnijim dugoročnim kreditima, a već se intenzivno radi i na restrukturiranju ostatka duga od 20-tak milijuna eura što bi trebalo biti završeno do konca godine”, kaže Jerbić.

Preskup plin
Unatoč tome što europska industrija papira i kartonske ambalaže posljednje dvije godine proživljava ozbiljnu krizu uzrokovanu poskupljenjem energenata, sirovine i drugih repromaterijala, zbog čega industrija ambalaže u Europi trenutno uopće ne ostvaruje profit, Jerbić potvrđuje da su vidljivi prvi znakovi oporavka. “Imamo punu zaposlenost, a to je jako važno”, kaže predsjednik Uprave koji nakon lanjskog pada prihoda od 23 posto u ovoj godini očekuje rast. No, ne spori da je cijena enegenata, osobito plina koji čini 31 posto cijene gotovoga proizvoda, doveo poslovanje na rub rentabilnosti.

Kineski paradoksi

Ovisni o uvozu
Zbog golemog rasta kineskog gospodarstva u posljednja dva desetljeća potražnja za papirom i ambalažom na tom tržištu porasla je više od deset puta. Istodobno, Kina je ograničena manjkom sirovina i ovisna je o uvozu papirnog otpada jer nema široku mrežu skupljanja.

Nemaju izvoz
Kina većinu otpada uvozi uglavnom iz SAD-a i Europe, a pritom nema izvoza papira nego on u obliku ambalaže stiže na europsko tržište, gdje se ponovno putem široke mreže prikuplja i kao otpad vraća u Kinu.

O cijenama

Kinezi pokupovali sav papir
Smanjenje potražnje u svijetu potaknulo je gomilanje zaliha i oštar pad cijena, što je dovelo do zatvaranja brojnih proizvodnih pogona i pada zaliha sirovina. Kinezi su, da bi zadovoljili potrebe svoje industrije papira, pokupovali praktički sve raspoložive sirovine, uključujući i papirni otpad u Europi i Americi. Manjak starog papira u Europi doveo je do porasta cijene sirovine, što je za posljedicu imalo znatan rast cijene proizvodnje.

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
03. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

..jos jedna tvrtka koja je prodata u bescijenje robovlasnicima, treba vas pobit komunjare bezbozne

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close