Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Bez reformi, BDP će 2015. biti manji 40 mlrd. kuna

Autor: Ana Blašković
28. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U Zagrebačkoj banci predviđaju da će se Vlada Jadranke Kosor zbog političkih razloga zadržati na neagresivnim reformama, BDP će u 2011. rasti 1,6%, a nezaposlenost ostati visoka

Koristeći jednu od posljednjih prilika prije izrade proračuna za 2011. godinu, koji će definirati smjer domaćeg gospodarstva, poruka poduzetnika Vladi nedvosmislena je: reforme i ozbiljno kresanje deficita nemaju alternative. O njima ovisi oporavak koji već sada debelo kaska za drugim zemljama, jedna je od ključnih poruka konferencije “Dana velikih planova” održane u srijedu u organizaciji tjednika Lider i Hrvatske udruge poslodavaca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pred Hrvatskom su moguća tri scenarija – bazni, pesimistični i optimistični, odmjereno ali bez rukavica, poručio je najmoćniji bankar Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Hrvatska će, predviđaju u Zabi, udariti onim baznim – u njemu banke i dalje ostaju poluge razvoja, BDP u 2011. raste 1,6 posto, i kroz nekoliko će godina biti po 2 posto, inflacija je relativno niska, a javni dug u maastriškoj zoni oko 60 posto BDP-a. Bazni scenarij pretpostavlja završetak pregovora s Europskom unijom iduće godine, “ne previše agresivne reforme, da se izbjegnu velika politička iskušenja”, postupni izlazak iz recesije i nešto više referentne kamatnjake. U tom se scenariju tvrtke mogu nadati ranijem oporavku nego građani koje će i dalje mučiti visoka stopa nezaposlenosti, koja do 2015. ne bi trebala biti bitno manja od i dalje visokih 9,5 posto. Krediti će ubrzati sa sadašnjih 6 na 8 posto, a kamate postupno padati kako se približavanjem EU bude smanjivala percepcija rizika. U slučaju odlučnijih reformi i brzog procesa pristupanja i ratifikacije hrvatskog članstva u EU, moguće je optimistično rješenje: efikasniji javni sektor, manji deficit proračuna i novi investicijski ciklus (za koji osim najava nema ozbiljnijih naznaka). U brojkama to znači: rast BDP-a od 2,5 posto u 2011., kasnije do 4,5 posto, dok je do 2015. proračunski deficit eliminiran. Jednako je tako, upozorava Luković, moguć pesimističan scenarij.

Koristeći jednu od posljednjih prilika prije izrade proračuna za 2011. godinu, koji će definirati smjer domaćeg gospodarstva, poruka poduzetnika Vladi nedvosmislena je: reforme i ozbiljno kresanje deficita nemaju alternative. O njima ovisi oporavak koji već sada debelo kaska za drugim zemljama, jedna je od ključnih poruka konferencije “Dana velikih planova” održane u srijedu u organizaciji tjednika Lider i Hrvatske udruge poslodavaca.

Pred Hrvatskom su moguća tri scenarija – bazni, pesimistični i optimistični, odmjereno ali bez rukavica, poručio je najmoćniji bankar Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Hrvatska će, predviđaju u Zabi, udariti onim baznim – u njemu banke i dalje ostaju poluge razvoja, BDP u 2011. raste 1,6 posto, i kroz nekoliko će godina biti po 2 posto, inflacija je relativno niska, a javni dug u maastriškoj zoni oko 60 posto BDP-a. Bazni scenarij pretpostavlja završetak pregovora s Europskom unijom iduće godine, “ne previše agresivne reforme, da se izbjegnu velika politička iskušenja”, postupni izlazak iz recesije i nešto više referentne kamatnjake. U tom se scenariju tvrtke mogu nadati ranijem oporavku nego građani koje će i dalje mučiti visoka stopa nezaposlenosti, koja do 2015. ne bi trebala biti bitno manja od i dalje visokih 9,5 posto. Krediti će ubrzati sa sadašnjih 6 na 8 posto, a kamate postupno padati kako se približavanjem EU bude smanjivala percepcija rizika. U slučaju odlučnijih reformi i brzog procesa pristupanja i ratifikacije hrvatskog članstva u EU, moguće je optimistično rješenje: efikasniji javni sektor, manji deficit proračuna i novi investicijski ciklus (za koji osim najava nema ozbiljnijih naznaka). U brojkama to znači: rast BDP-a od 2,5 posto u 2011., kasnije do 4,5 posto, dok je do 2015. proračunski deficit eliminiran. Jednako je tako, upozorava Luković, moguć pesimističan scenarij.

Bez rezanja državne potrošnje, u 2012. godini izostaje rast, a kasnije je manji od anemičnih 2 posto. Proračunski manjak i javni dug drastično rastu, a HNB je prisiljen na restriktivnu monetarnu politiku pa posljedično rastu i kamate. “Optimistični scenarij temelji se na novom ekonomskom modelu, konsolidaciji javnog sektora, uštedama i aktiviranju investicijskog ciklusa temeljenog na privatnim investicijama jer se država već previše zadužila. To znači 35 milijardi kuna veći BDP u 2015. godini. U crnom scenariju, to znači 40 milijardi kuna manje BDP-a u 2015. i dobro ga je imati pred očima da ne bismo u njega upali”, podcrtao je Luković. Istodobno, najavljujući trogodišnje fiskalne smjernice i skoru izradu proračuna za 2011., ministar financija Ivan Šuker poručio je okupljenim poduzetnicima da je “model u kojem su glavni investitori Vlada i javna poduzeća potrošen i moramo potaknuti privatne investicije”. Poruku da su privatne investicije jedini put oporavka, moglo se čuti i u razgovorima među sudionicima skupa, gdje su dodatno primijetili da je Šuker okupljenima zapravo neizravno potvrdio promašenost pompozno najavljenih Vladinih mjera, modela i fondova.

Ne promijeni li se ništa, imat ćemo stagnaciju, rast BDP-a ovIsi o vanjskim faktorima
D. Majetić, HUP

Ako se stvari puste inercijom, imat ćemo pesimi-stičan scenarij
M. Vedriš, konzultant

Moje očekiva-nje je da nas čeka stagnacija i minimalni rast BDP-a
D. Milošević, Pastor




Autor: Ana Blašković
28. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Ma kakvo kresanje prava i proračuna, to vodi u propast. Tako je propala Irska. Treba podijeliti svakome 200.000 kuna jednokratno ako mislimo izići iz krize

Ajd živjeli

Već godinu dana nisam komentirao apsolutno ništa, međutim ovakav naslov je jedna od najvećih gluposti koje sam ikada čitao! Ispod svake razine.

sigurno je netko jako ponosan što je smislio ovakav naslov za članak. članak je baš dobar, ali uz ovakvo muljanje čitatelja naslovima mislim da više neću vjerovati ničem što pročitam u poslovnom.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close