EN DE

Svi žele znati tajne poslovanja svojih budućih partnera

Autor: Bernard Ivezić
27. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Sektor čiji su klijenti prije bile isključivo strane tvrtke i izvoznici danas je zbog nelikvidnosti zanimljiv i domaćim tvrtkama koje više ne vjeruju svojim kanalima, već dodatno provjeravaju partnere

Nepodnošljiva lakoća neplaćanja koja trese hrvatskim gospodarstvom, zbog čega prema podacima Hrvatske gospodarske komore već deset mjeseci raste broj insolventnih tvrtki na više od 30.500, s dugovima višim od 31,3 milijarde kuna, ubrzala je razvoj tvrtki koje pružaju poslovne informacije i daju potvrde o bonitetima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Privatni takmaci
Uz tradicionalne državne agencije poput Državnog zavoda za statistiku, Financijske agencije i HGK, u tom je poslu sve više uspješnih poduzetnika poput Zavoda za poslovna istraživanja, Creditreforma, BonLinea i Wer liefert was, odnosno WLW-a. Direktor BonLinea Veljko Drakulić kaže da njihove korisnike najviše zanima u kojem iznosu robu treba dati kupcu te hoće li im kupac platiti robu i ako da, u kojem roku. Prema podacima HGK, naime, rokovi plaćanja među tvrtkama ove su godine porasli iznad 120 dana, a u nekim su slučajevima do 180 dana. “Tvrtke gotovo uvijek koriste specijalizirane servise poput našeg upravo zato što je cijena jednog boniteta mizerna ako je usporedite s iznosom koji mogu izgubiti. Primjerice, ako je riječ o poslu od 100 ili više tisuća eura, cijena boniteta od 50 ili manje eura prava je sitnica”, tvrdi Drakulić. Sanja Begović, komercijalna direktorica servisa Poslovna.hr (tvrtke Poslovna domena), iza kojeg stoji logistika ZAPI-ja, kaže da se zbog jačanja konkurencije sve više traže dobro provjerene informacije. “Zbog nesigurne i pomalo apatične klime koja vlada na hrvatskom tržištu najčešće se traži informacija o tvrtkama partnerima”, kaže Begović. Dodaje da se pri tome naglasak stavlja na provjeru financijske stabilnosti partnera te provjeru kadra koji upravlja tvrtkom. Te su informacije, kaže, ključne pri ocjenjivanju rizika poslovanja i plasmana robe ili usluge. Begović ističe da se pri provjeri menadžmenta tvrtke poseban naglasak stavlja na poveznice s pravnim subjektima, primjerice u bankarstvu, te pregled karijere menadžera. “To su snažni pokazatelji koji pomažu pri sprečavanju mogućih malverzacija i prijevara”, naglašava Begović iz Poslovne.hr. Direktor tvrtke Creditreform Milorad Veselinović kaže da prema njihovu iskustvu osim stranih kompanija i tvrtki kćeri stranih kompanija i domaći igrači zbog nelikvidnosti na tržištu sve se češće koriste uslugama specijaliziranih agencija. “Naši najveći korisnici su osiguravajuće kuće koje osiguravaju izvoz i plasman roba i usluga te im za tu djelatnost najviše trebaju bonitetni izvještaji o određenim tvrtkama”, kaže Veselinović, te dodaje da su klijenti osim za pojedinačna izvješća zainteresirani i za istraživanje tržišta na kojim bi mogli naći potencijalne partnere.

Nepodnošljiva lakoća neplaćanja koja trese hrvatskim gospodarstvom, zbog čega prema podacima Hrvatske gospodarske komore već deset mjeseci raste broj insolventnih tvrtki na više od 30.500, s dugovima višim od 31,3 milijarde kuna, ubrzala je razvoj tvrtki koje pružaju poslovne informacije i daju potvrde o bonitetima.

Privatni takmaci
Uz tradicionalne državne agencije poput Državnog zavoda za statistiku, Financijske agencije i HGK, u tom je poslu sve više uspješnih poduzetnika poput Zavoda za poslovna istraživanja, Creditreforma, BonLinea i Wer liefert was, odnosno WLW-a. Direktor BonLinea Veljko Drakulić kaže da njihove korisnike najviše zanima u kojem iznosu robu treba dati kupcu te hoće li im kupac platiti robu i ako da, u kojem roku. Prema podacima HGK, naime, rokovi plaćanja među tvrtkama ove su godine porasli iznad 120 dana, a u nekim su slučajevima do 180 dana. “Tvrtke gotovo uvijek koriste specijalizirane servise poput našeg upravo zato što je cijena jednog boniteta mizerna ako je usporedite s iznosom koji mogu izgubiti. Primjerice, ako je riječ o poslu od 100 ili više tisuća eura, cijena boniteta od 50 ili manje eura prava je sitnica”, tvrdi Drakulić. Sanja Begović, komercijalna direktorica servisa Poslovna.hr (tvrtke Poslovna domena), iza kojeg stoji logistika ZAPI-ja, kaže da se zbog jačanja konkurencije sve više traže dobro provjerene informacije. “Zbog nesigurne i pomalo apatične klime koja vlada na hrvatskom tržištu najčešće se traži informacija o tvrtkama partnerima”, kaže Begović. Dodaje da se pri tome naglasak stavlja na provjeru financijske stabilnosti partnera te provjeru kadra koji upravlja tvrtkom. Te su informacije, kaže, ključne pri ocjenjivanju rizika poslovanja i plasmana robe ili usluge. Begović ističe da se pri provjeri menadžmenta tvrtke poseban naglasak stavlja na poveznice s pravnim subjektima, primjerice u bankarstvu, te pregled karijere menadžera. “To su snažni pokazatelji koji pomažu pri sprečavanju mogućih malverzacija i prijevara”, naglašava Begović iz Poslovne.hr. Direktor tvrtke Creditreform Milorad Veselinović kaže da prema njihovu iskustvu osim stranih kompanija i tvrtki kćeri stranih kompanija i domaći igrači zbog nelikvidnosti na tržištu sve se češće koriste uslugama specijaliziranih agencija. “Naši najveći korisnici su osiguravajuće kuće koje osiguravaju izvoz i plasman roba i usluga te im za tu djelatnost najviše trebaju bonitetni izvještaji o određenim tvrtkama”, kaže Veselinović, te dodaje da su klijenti osim za pojedinačna izvješća zainteresirani i za istraživanje tržišta na kojim bi mogli naći potencijalne partnere.

Besplatni registri
Voditeljica Ureda za korporativne komunikacije Financijske agencije Željka Foriš ističe da uz potvrde o bonitetu sve više tvrtki koristi podatke iz financijskih izvješća koje skupljaju o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. “Više tisuća poslovnih subjekata koristi se mogućnošću uvida i preuzimanja ispisa godišnjih financijskih izvještaja koje poduzetnici predaju u Registar godišnjih financijskih izvještaja koji od 2002. vodi naša kompanija”, pojašnjava Foriš. Voditeljica Sektora informacija, usluga i publikacija DZS-a Marianne Iđaković navodi da iako ne objavljuju rezultate poslovanja pojedinačnih tvrtki, imaju vrlo bogate baze podataka o robnoj razmjeni, trgovini različitim robama i uslugama te ostalim ekonomskim pokazateljima. “Podaci koje od DZS-a korisnici najčešće traže su upravo o robnoj razmjeni, odnosno o uvozu i izvozu, i to prema određenim carinskim tarifama, te informacije o uvoznicima i izvoznicima”, tvrdi Iđaković. Sugovornici se slažu da sektor poslovnih informacija ima mnogo prostora za rast. Takav stav potkrepljuju informacije iz studije koju je izradila konzultantska kuća Roland Berger i prema kojoj nelikvidnost ostaje ključan problem hrvatskih menadžera.

Bez naknade

Fina nudi besplatna financijska izvješća
U Fini ističu da tvrtke često zaboravljaju da do nekih informacija mogu doći i besplatno. Fina tako od 2008. godine prema Zakonu o računovodstvu vodi web servis RGFI javna objava u kojem su bez naknade dostupna godišnja izvješća te drugi dokumenti iz poslovanja tvrtki u Hrvatskoj.

DZS nudi besplatne informacije o tržištima
Na web siteu te u službenim glasilima DZS-a dostupan je velik broj informacija o kretanjima na raznim tržištima u Hrvatskoj, i to bez ikakve naknade. DZS radi i pregled robne razmijene i druge pokazatelje koji se također objavljuju besplatno.

Autor: Bernard Ivezić
27. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close