Vlada je prošlog tjedna usvojila izvješće o poslovanju državnih kompanija i onih od posebnog interesa za državu u 2009. te ga poslala Saboru. Kako su poslovale tvrtke koje bi svojim projektima i ulaganjima trebale povući Hrvatsku, jer se gospodarski program pretežito oslanja na investicijske projekte od državnog interesa u energetici, vodnom gospodarstvu i prometu?

HEP, Plinacro, Janaf, Ina, Hrvatske željeznice, Hrvatske vode i Zračna luka Zagreb – perjanice najavljenog investicijskog vala, napravile su dobru pripremu, čini se, s iznimkom Ine. Na čelu dobitaša i gubitaša su HEP grupa i Ina matica. HEP grupa je lani ostvarila dobit od 155 milijuna kuna i poslala je najveći državni dobitaš. Najveći gubitnik je Ina d.d., s minusom od 631 milijuna kuna. U društvu profitabilnih tvrtki s HEP-om su se smjestili Plinacro (145 mil. kuna dobiti) i Janaf (119 mil. kuna dobiti), pa te tri tvrtke sudjeluju s oko 40 posto u ukupno ostvarenoj dobiti lani. Hrvatske vode kao ustanova prenijele su u ovu godinu višak od 182 milijuna kuna, a Zračna luka Zagreb bila je u plusu 13 milijuna kuna te je na sto kuna rashoda ostvarila 105 kuna prihoda. HEP grupa je lani svoju imovinu financirala sa 28 posto vanjskih izvora. Smanjila je kreditne obveze za šest posto, a ekonomičnost joj je porasla: na sto kuna rashoda ostvarila je 102 kune prihoda. Usto, HEP d.d. bilježi lani 723 milijuna kuna zadržane dobiti. Cijela grupa je kroz smanjivanje zaduživanja postigla bolju rentabilnost. Kako su smanjivali rashode od kamata i povećavali dobit, imaju pozitivan trend, a povećanje profitabilnosti priprema je za jačanje kreditnog boniteta radi što povoljnijih kredita. Ipak, ostvarila je najnižu moguću profitabilnost, neznatno iznad nule, što je bolje od gubitaša Ine koji se, pak, našao u društvu s HŽ-om, vječnim gubitašem. Janaf je lani značajno ekonomičnije poslovao: na sto kuna rashoda ubrao je 149 kuna prihoda, što znači da mu je marža profita iznad 30 posto, a profitabilnost je skočila sa 14 posto na 25 posto. Ima odličnu startnu poziciju za povoljno kreditno zaduženje. Iako su Plinacru lani obveze poskočile za 150 posto (iznosile su 1,8 milijardi kuna od čega je 1,5 milijardi kuna kredit EIB-a i EBRD-a), stopa profitabilnosti je visoka: iznosi 23 posto i baza je za ulaganja. I Hrvatske vode su slijedile politiku smanjenja obveza: imali su 622 mil. kuna dugoročnih zajmova, što je manje za 14 posto, a bitno su manje kratkoročne obveze. Sa 1,65 milijardi kuna subvencija, lani je HŽ imao 19 milijuna gubitka, ali nije se zaduživao, pa je pokazatelj zaduženosti pao sa 0,27 na 0,22.

Državne tvrtke

Teški 158 mlrd. kuna
Sva državna poduzeća i ona od posebnog državnog interesa sa 110.500 radnika lani su imala milijardu kuna dobiti i 4,5 milijarde kuna gubitka. Dobit je porasla za 8 posto u odnosu na preklani, a gubitak je veći za 35 posto. Njihov ukupan kapital i rezerve vrijedio je 158 milijardi kuna (ili 47,5 % BDP-a), a bio je za 2 posto manji nego 2008.

Gubitnik Ina
Iza Ine d.d. najveći gubitak 2009. imali su 3. maj (455 milijuna kuna) i HPB (449 mil. kuna). Tako su te tri tvrtke ostvarile 35 posto lanjskog gubitka svih društava. Inače, u Ini je 2009. porastao faktor financijske stabilnosti (na 1,33), što ukazuje na smanjenu stabilnost i povećan stupanj zaduženosti, što je suprotno politici ostalih tvrtki. U Vladinom izvješću za jasniju sliku o Ini upućuje se i na druge izvore.