Najveće svjetske središnje banke nalaze se u nezgodnoj poziciji zbog posustajanja globalnog gospodarskog oporavka. Nedostatak sigurnijih znakova održivog rasta doveo je središnje bankare u dilemu trebaju li ukinuti poticajne mjere ili ih pojačati.

Američke Savezne rezerve (Fed) ovih su dana najavile novo olakšavanje monetarne politike kroz kupnju državnih obveznica. Bank of England, britanska središnja banka, također je signalizirala da će ojačati poticajne mjere ekonomije. Europska središnja banka (ECB) je, pak, početkom rujna odlučila nastaviti s programom pružanja dodatne likvidnosti poslovnim bankama. Među središnjim bankama koje su u posljednje vrijeme naznačile da neće mijenjati sadašnju poticajnu politiku našle su se i Švicarska narodna banka kao i Banka Japana. Početkom ove godine središnje banke su razrađivale planove kako postrožiti monetarnu politiku i smanjiti poticaje ekonomijama. Sada se ispostavlja da oporavak ipak nije onako stabilan kakvim se činio u siječnju. Glavni problem središnjih bankara je procjena hoće li dodatni poticaji dovesti do jačanja inflacije ili će njihovo ukidanje prouzročiti deflaciju. Rizik ne stavljanja “previše poticaja u ekonomiju je potencijalna deflacija, a to nije dobro”, komentira Jay Bryson, bivši ekonomist Feda čije riječi prenosi Bloomberg. “S druge strane, što se dešava ako previše stimulirate? Na kraju možete završiti sa nešto višom inflacijom nego što biste htjeli, no time se možemo baviti kasnije”, dodaje on. Bryson drži da bi središnje banke ipak trebale nastaviti poticati gospodarstva. Nedavni potezi Feda i Bank of England znače da će središnje banke Kanade, Australije i Norveške među razvijenim državama zasad ostati usamljene u svojim odlukama o postroživanju monetarne politike. Klasični alat središnjih bankara, novčane kamatne stope, postao je nedovoljan u nijansiranju smjera kojim ide gospodarstvo pojedine države. Banke svoje ključne novčane stope već dulje vrijeme drže na vrlo niskim vrijednostima, no snažniji zamah u gospodarstvu još uvijek izostaje. To je i razlog zbog kojeg se neki središnji bankari odlučuju i na neke dosad neuobičajene poteze poput kupnje državnih obveznica na tržištu čime u sustav plasiraju dodatnu likvidnost. No, čini se da niti te mjere nisu dovoljne kako bi se gospodarski rast doveo na održivu razinu. Poticanje ekonomije je, izgleda, izašlo iz sfere monetarne politike i središnje banke će morati naći podršku i u drugim institucijama ne žele li ugroziti gospodarstva prevelikom količinom novca.