Nakon višednevnog održavanja napetosti oko investicija kojima Vlada namjerava potaknuti gospodarski rast, premijerka Jadranka Kosor jučer je otkrila katalog 30 projekata, čija potencijalna vrijednost doseže gotovo bajkovitih 14 milijardi eura.

U Vladi jučer nisu najavili kada se kreće i kojim tempom će se završavati projekti, što je logično jer većina projekata čiji su nositelji uglavnom javna poduzeća i država, a u nekim slučajevima i gradovi i županije, još nije spremna za realizaciju. Nesumnjivo je jedino to da će najvažnije investicije biti u sektoru energetike, u kojoj je predviđen investicijski ciklus vrijedan ukuopno 3,85 milijardi eura kroz 18 projekata. Najviše ih se veže se uz HEP, njih devet, a odnosi se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj – regulacija korištenja rijeke Sava na području Zagreba. Iz područja infrastrukture kao najvažniji je zahvat najavljena izgradnja i modernizacija željezničke pruge od mađarske granice do Rijeke, što je pojedinačno i najvrjedniji projekt u Katalogu, procijenjen na čak 3,65 milijardi eura. Projekt je nominiran za financiranje iz fondova EU, a ministar prometa Božidar Kalmeta kaže da postoji i značajan interes privatnih investitora. Kinezi su, ističe Kalmeta, već iskazali ozbiljan interes. Politički najkontroverzniji projekt je, pak, Pelješki most, čija je procijenjena vrijednost 320 milijuna eura, za koje glavni pregovarač Vladimir Drobnjak kaže da njega trebamo u kontekstu provedbe Schengena. “Zasad prema poglavlju 12 dobili smo izuzeće za specifičan promet kroz Neum, ali po ulasku u EU promet živih životinja kroz njega više neće biti moguć, nego će se morati transportirati trajektom”, kazao je Drobnjak.

Najpripremljeniji je infrastrukturni projekt izgradnja terminala Zračna luka Zagreb, za kojega će se već 15. listopada raspisati najtečaj za izvođača, a projekt je ukupno procijenjen na 302 milijuna eura.U katalog su ušli i najpoznatiji turistički projekti, poput Brijuni rivijere, vrijednog 850 milijuna eura. Vlada je ponovno najavila raspisivanje natječaja za izbor najpovoljnijeg koncesionara. Kako sama poduzeća, kao ni država nemaju potrebnu snagu za realizaciju planova, u Vladi se mogu uzdati samo u interes privatnog kapitala koji bi mogao, barem u slučaju energetike, mogao biti prisutan. “Za dobre projekte financiranje nikad nije problem”, smatra Goran Granić, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar, dodajući kako će jedan od kriterija za ulazak u projekt biti faktor rizika. Uz garanciju otkupa cjelokupne proizvodnje, te uz razumnu cijenu interes je moguć, drži Granić, a kozultanta Davora Šterna brine jedino vrijeme i ritam investicija. “Da bi se takav investicijski val i realizirao, bilo bi potrebno da se na potpredsjedničko mjesto u Vladi postavi “jak” čovjek, koji bi bio zadužen za vođenje svih investicija i rješavanje problema u hodu”, kaže Štern, dodajući kako popis problema nije mali, od nedorečenih pravila o JPP-u do imovinsko-pravnih odnosa.