Čitajući medijske napise, osoba koja nije direktno, poslovno povezana s farmaceutskom industrijom, nema drugog izbora no prihvatiti teze o zavjeri, korumpiranosti i bahatosti cijele te industrije radi stvaranja profita.

Stigmatizirane farmaceutske tvrtke prikazuju se objedinjene u zavjeri radi bogaćenja na zabludi i na štetu pacijenata. Zašto je percepcija javnosti takva? Možda zato što nije predstavljena cijela slika, nisu objavljeni ulozi, ili se zaboravljaju donedavno neizlječive bolesti za koje je netko, negdje, nekakvim istraživanjem pronašao lijek.Svi novi lijekovi dostupni pacijentima rezultat su dugotrajnih, skupih i poslovno rizičnih istraživanja farmaceutskih kompanija. Studija iz 2007. godine procijenila je prosječni trošak istraživanja i razvoja nove kemijske ili biološke supstance na milijardu eura, a trošak se u odnosu na 1975. udeseterostručio. Visoka stopa nehotičnih promašaja, rastući troškovi kliničkih ispitivanja i visina sredstava potrebnih za ishođenje potrebnih odobrenja za stavljanje lijeka u promet, razlog su eksponencijalnog rasta troškova za razvoj i istraživanje. Primjerice, od tri do deset tisuća supstanci koje se ispituju, svega jedna do dvije uspiju se razviti do oblika primjenjivog u lijeku. Proces razvoja i istraživanja traje u prosjeku 10 godina, a dodatne dvije do tri godine traju administrativni postupci. Inovativne farmaceutske i biotehnološke kompanije u razvoj i istraživanje ulažu oko 19,2 posto svojih prihoda. Tako je inovativna farmaceutska industrija vodeća industrijska grana, ispred one računalne opreme, usluga i programske podrške u kojoj se izdvaja 7,1 posto prihoda ili avio industrije koja izdvaja samo 4,1 posto. Na dnu ljestvice nalazi se prerada nafte i plina sa svega 0,3 posto ulaganja u razvoj i istraživanje, dok prosjek svih industrija iznosi 6,7 posto. Danas stanovnici Europe imaju očekivani životni vijek 30 godina duži nego 1900. godine. Difterija, sifilis, hripavac, boginje i dječja paraliza iskorijenjeni su u mnogim dijelovima svijeta zahvaljujući antibioticima i cijepivima. Od desetoro djece oboljele od leukemije, njih osmero danas može preživjeti. Posljednjih 30 godina lijekovi su za 50 posto smanjili učestalosti srčanih udara i oboljenja od srčanih bolesti. Smrtnost od pojedinih bolesti, poput HIV-a i zloćudnih tumora značajno je smanjena, a kvaliteta života oboljelih od kroničnih bolesti, poput astme i dijabetesa značajno je povećana.

Ovi podaci nas, zdravstvene djelatnike zaposlene u farmaceutskoj industriji, čine ponosnima. Brojni su izazovi pred nama jer je stopa smrtnosti od spomenutih bolesti još uvijek iznad EU prosjeka. Stoga nastojimo biti partner zdravstvenom sustavu te svojim internacionalnim znanjem i iskustvom pomoći zdravstvenoj administraciji da se svaka kuna uložena u zdravlje hrvatskih građana višestruko isplati te da zdravlje hrvatskih građana u očima državne uprave iz kategorije troška preraste u kategoriju investicije. Mi, članice CARPC-a, smatramo da proizvođači lijekova i medicinskih proizvoda, zdravstvene ustanove i svi drugi relevantni čimbenici zdravstvenog sustava, uključujući i državnu upravu, moraju raditi kao partneri, da osiguraju ono što njihovi građani očekuju: jednakost građana u dostupnosti optimalnom i kvalitetnom liječenju, održiv, pravedan i učinkovit zdravstveni sustav i priznavanje i nagrađivanje vrijednosti biofarmaceutske inovacije, u poboljšanom regulatornom okruženju. U tu smo svrhu, a radi bolje i brže komunikacije s tijelima državne uprave te pravovaljanog prijenosa internacionalnog znanja i iskustava, osnovali udrugu inovativnih proizvođača lijekova prisutnih u Hrvatskoj – CARPC. Udruga predstavlja glas 22 inovativne farmaceutske kompanije koje u Hrvatskoj zapošljavaju 1000 djelatnika i osiguravaju 54 posto lijekova. Te su kompanije predane istraživanju i razvoju lijekova koji stanovništvu donose nove lijekove unaprjeđujući zdravlje i kvalitetu življenja. Udruga je član EFPIA, Europskog udruženja farmaceutskih kompanija sa sjedištem u Bruxellessu.

Sani Pogorilić