Znanstvenog pobunjenika J. Craiga Ventera prati glas lovca na gene. Suosnivač je tvrtke Celera Genomics, koja se bavi mapiranjem ljudskog genoma.

Neki su ga počeli cijeniti zbog inovativnih zamisli, dok su suparnici postali neprijateljski nastrojeni jer su smatrali da ga zanima samo pažnja javnosti.Sada se Venter okrenuo stvaranju životnih oblika, odnosno bakterija, algi, pa čak i biljki koje kreira od same DNK prema gore. “Kreiranje i izgradnja sintetičkih stanica bit će temelj nove industrijske revolucije”, ustvrdio je. “Cilj je nadomjestiti cijelu petrokemijsku industriju.”Svojom reputacijom privukao je milijune dolara investitora te tako financira istraživanja, čime je njegova tvrtka Synthetic Genomics postala jedna od najbogatijih na području sintetičke biologije. No, nema jamstva za uspjeh. A Venter je pobudio nelagodu stručnjaka na ovom području. Neki njegovi konkurenti smatraju da je kreiranje cijelih stanica nerealan cilj. Štoviše, dok je Celera sekvencirala ljudski genom, nije uspjela uspješno prodati genomske podatke, pa je Venter otpušten.Ono što ga ustinu pokreće, prema vlastitom priznanju, ali i kazivanju ostalih, jest težnja za znanstvenim postignućima i Nobelovom nagradom koja mu još uvijek izmiče. “Craig je samo beznadni poduzetnik”, tvrdi Alan G. Walton, njegov bliski prijatelj i stručnjak za rizična ulaganja. Exxon Mobil financira Synthetic Genomic s 300 milijuna dolara za kreiranje algi koje bi se mogle koristiti u proizvodnji benzinskih i dizelskih goriva. British Petroleum (BP) je također uložio u tu tvrtku, odnosno projekt izučavanja mikroba koji bi omogućili čišće izgaranje ugljena. Još jedan ulagač, malazijski konglomerat Genting želi povećati količinu ulja koje dobija iz svojih plantaža palmi, u težnji da stvori ono što njihov direktor naziva “stablom benzina”. A Novartis se nada da će sintetizirati lanac virusa gripe kako bi proizveo cjepivo protiv te bolesti. Synthetic Genomics također istražuje kako se alge mogu koristiti za proizvodnju jestivog ulja, a možda i druge hrane. Venter naglas sanjari: “Kad bismo algama dali okus govedine…”Znanstvenici već neko vrijeme znaju kako uvesti strane gene u organizam. No, dosad je metodom pokušaja i pogrešaka tek nekoliko gena spojeno u stanicu.

Sintetička biologija ima za cilj stvoriti stanicu jednako kao što se projektiraju mostovi ili dizajniraju računalni čipovi, to jest korištenjem unaprijed proizvedenih sastavnica u raznim kombinacijama. Prema Venterovu pristupu, znanstvenici bi trebali odrediti cijeli genski kod stanice na računalu i izmijeniti dizajn, baš kao na računalnoj programskoj opremi. Zatim bi pritisnuli tipku “ispiši”, da se tako izrazimo, i DNK bi se stvorila iz svojih kemijskih komponenti. Sintetička DNK tada bi se prenijela u postojeću stanicu, gdje bi preuzela kontrolu nad funkcioniranjem te stanice. To je srž onoga što je Venterov tim najavio u svibnju. Reakcije su bile iznimno brze. Vatikan je pohvalio ove napore da se pronađe lijek za mnoge bolesti i izjavio da to ne smatra stvaranjem novih životnih oblika. A Obama je zatražio od svog vijeća za bioetiku da istraži potencijal za biološki terorizam. Upravo ta Obamina reakcija potvrdila je zabrinutost da bi Venterove smione tvrdnje mogle pobuditi strah i dovesti do tegobnih zakonskih restrikcija. “Jedina kontrola koju trebam je ona iz usta mojih kolega”, kaže Jay Keasling, suosnivač konkurentske tvrtke Amyris Inc. Neki stručnjaci smatraju da će Venterovi proizvodi imati ograničenu industrijsku primjenu. Da bi se do njih došlo, potrošeno je 15 godina i 40 milijuna dolara. A taj sintetički genom samo je replika genoma postojeće bakterije jer znanstvenici još uvijek ne znaju dovoljno da bi mogli izgraditi novi genom. Čak i da mogu, rezultat bi bio pretjeran, smatra profesor George Church i dodaje da je potrebno tek nekoliko genetskih izmjena. Tvrdi da Venterovom radu “nedostaje jasno objašnjenje zašto bi se trebao izmijeniti cijeli genom”. Venter kaže da će njegova tvrtka za svoja prva biološka goriva na bazi algi tek ograničeno koristiti genetski inženjering. I dok je prvi sintetički genom bio plagijat, znanstvenici će jednom naučiti kako dizajnirati genom, optimističan je u svojim predviđanjima. Venter se obogatio radom u Celeri, a kaže da je svrhu svog života pronašao zahvaljujući iskustvu liječenja ranjenika u vijetnamskom ratu. “Smiješno mi je što me nazivaju poduzetnikom samo zato što sam bio uspješan u iznalaženju drugačijih načina financiranja svog istraživanja. Danas je znanost posao”, tvrdi.

Andrew Pollack