Predstavnici najutjecajnijih svjetskih središnjih banaka i regulatora uspjeli su preko vikenda u švicarskom Baselu postići konsenzus oko nove regulative. Da bi se izbjegla mogućnost ponavljanja kraha banaka iz 2008. i banke učinile otpornijima na šokove i krize, ubuduće će morati utrostručiti kapitalne rezerve kao mjeru opreza pred mogućim gubicima.

U paketu mjera pod nazivom Basel III novi kapitalni minimum iznosit će 4,5 posto (tzv. Core Tier I), što je više nego dvostruko u usporedbi s 2 posto iz Basela II, plus 2,5 posto dodatne kapitalne zaštite. Padnu li banke ispod granice od 7 posto kapitalne adekvatnosti zabranit će im se isplata dividende dioničarima i isplata bonusa menadžementu, ali neće biti u obvezi prikupljanja svježeg kapitala. Inače, najniža stopa kapitalne adekvatnosti ostaje 8 posto. Većina zemalja pogođenih bankovnom krizom, uključujući SAD i Veliku Britaniju, zauzimala se za brzo uvođenje strožih standarda, no tome se snažno usprotivila Njemačka pa će nova pravila uvoditi postupno, počevši od 2013. pa sve do početka 2019. Čelnik Europske stredišnje banke (ECB) i predsjednik baselske skupini Jean-Claude Trichet dogovor je nazvao “fundamentalnim osnaženjem svjetskih kapitalnih standarda čiji će doprinos dugoročnoj financijskoj stabilnosti i rastu biti značajan”. Bankari su pak, manje oduševljeni novim pravilima. Stroži kriteriji i prebrza implementacija, kako su mjesecima lobirali političkim kanalima, mogli bi usporiti kreditiranje i zaustaviti ionako kolebljivi oporavak svjetske ekonomije. Stoga je relativno duga odgoda primjene novih pravila u bankarskim krugovima dočekama s olakšanjem, dok su je analitičari ocijenili ustupkom bankarskom lobiju.

U kolovozu je, inače, Baselski odbor objavio analizu prema kojoj je četiri godine idealan vremenski okvir za uvođenje novih standarda bez utjecaja na obujam i dostupnost kredita. Američki nobelovac i bivši glavni ekonomist Svjetske banke Joseph Stiglitz prolongiranje je prokomentirao riječima da je “zbog slabosti i mana bankarskog sustava razumljivo da će one htjeti sporo uvođenje većih kapitalnih zahtjeva, no odgoda donosi izloženost javnosti kontinuiranom riziku. Upravo zbog visokih isplata bonusa i dividendi, čini se nesavjesnim nastaviti izlagati javnost riziku uz argument da ne mogu brzo prikupiti vlastiti kapital”. Prema očekivanjima, većina najvećih američkih i europskih banaka bit će sposobne zadovoljiti kapitalnu granicu od sedam posto bez potreba za svježim financijskim injekcijama. Iznimka bi mogle biti neke njemačke državne banke te najveća njemačka banka, Deutsche Bank, koja je najavila prikupljanje svježih 9,8 milijardi eura. Prema procjeni 10 najvećih njemačkih banaka trebat će oko 105 milijardi eura svježeg kapitala kako bi udovoljile novoj regulativi.

Regulatorna letvica

Bez efekta na domaće banke
Nova, stroža pravila o kapitalu neće imati većeg utjecaja na domaće banke. Hrvatska narodna banka s krajem ožujka podigla je najnižu stopu adekvatnosti kapitala s 10 na 12 posto što su tada zadovoljile sve institucije. Inače, prosječna kapitaliziranost domaćih banaka daleko premašuje europski minimum i iznosi oko 19 posto.