Susjedna Slovenija, prva republika bivše Jugoslavije koja je postala članica Europske unije, ponovno je prva kada je riječ o europskim integracijama, pa će tako 1. siječnja 2007. godine biti prva bivša komunistička zemlja iz posljednjeg vala proširenja koja će uvesti euro kao svoju službenu valutu. Za ulazak u eurozonu, najekskluzivniji europski klub, potrebno je zadovoljiti prilično stroge uvjete poput niske inflacije i proračunskog deficita te javnog duga što nije uspjelo nijednoj drugoj bivšoj komunističkoj zemlji koja je 2004. godine ušla u EU. Sve to razlog je za slavlje i ponos u nama susjednoj državi gdje prelazak na zajedničku valutu podržava 60 posto od dva milijuna Slovenaca. S prvim danom nove godine slovenska Središnja banka u opticaj će pustiti oko 155 milijuna kovanica te dodatnih 42 milijuna paprinatih novčanica eura.
Još od proširenja mnoge nove članice postavile su pred sebe ambiciozne rokove za ulazak u eurozonu, no morale su ih napustiti kada su vidjele da neće moći ispuniti rigorozne uvjete koje nameće taj klub od 12 članica. Litva je primjerice odbijena zbog svoje visoke inflacije, a Mađarska je sama odustala nakon što joj se drastično povećao proračunski deficit.
Osim psihološkog momenta, uvođenje eura u Sloveniji se doživljava i kao nešto što će pomoći tamošnjem gospodarstvu i izvozu, osobito tvrtki Gorenje koja je najveći izvoznik. Vijest o tome da je zemlja od EU dobila zeleno svjetlo da uvede euro poklopila se s promocijom novog hladnjaka Gorenja, a uvođenje eura trebalo bi dodatno osnažiti taj slovenski izvozni brend. Gorenje zapošljava oko 8000 ljudi, a godišnje proizvede oko 3 milijuna hladnjaka, pećnica i perilica, i to uglavnom za izvoz na europsko tržište. Kada se prijeđe na novu valutu, ta će tvrtka na prilagodbe morati potrošiti oko milijun eura, a strahuje se da bi radnici mogli tražiti i veće plaće jer se očekuje rast cijena.

Plaće u Sloveniji sada su kao u Grčkoj i Portugalu, veće nego u svim ostalim zemljama bivšega istočnog bloka. Ministar financija Andrej Bajuk zadovoljan je zbog toga, no strahuje da bi moglo doći do inflacije. “Kod preračunavanja sve moramo dijeliti s 239,67 pa bi prilikom zaokruživanja moglo doći do inflacije”, rekao je Bajuk, dodajući kako su se mjesecima pripremali za to, no u tržišnom gospodarstvu potrošači su najbolji inspektori. Diljem Slovenije, cijene proizvoda već su izražene i u eurima i u tolarima kako bi se ljudi što lakše pripremili na prijelaz. Među običnim građanima ipak postoji zabrinutost, prvenstveno zbog poskupljenja. “To je i dobro i loše u isto vrijeme, cijene će sigurno porasti, no s druge strane vjerujem kako će euro doprinijeti stabiliziranju našeg gospodarstva”, rekao je jedan Slovenac u anketi koju je proveo BBC.Kao i ostale republike bivše Jugoslavije, Slovenci su već pomalo navikli na učestalo mijenjanje valuta. U bivšoj je državi inflacija bila oko 1000 posto, pa se umjesto dinara uvelike koristila njemačka marka, a ubrzo nakon osamostaljenja gotovo preko noći je uveden tolar.Ekonomski analitičari procjenjuju da će Janšina vlada nakon uvođenja morati krenuti u ozbiljniju privatizaciju državnog sektora i da će morati rezati troškove za mirovine, što izaziva strahove kod tog dijela stanovništva. I u Sloveniji je niska stopa priraštaja pa je svaki četvrti Slovenac umirovljenik. “Ono što nam treba je dobra ekonomska politika, a ne rješavanje problema preko leđa starih i bolesnih”, rekao je predsjednik Udruge umirovlljenika Slovenije Vinko Gobec.

EK objavljuje tečaj tolar-euro
BRUXELLES – Europska komisija jučer je razmatrala sadašnje stanje praktičnih priprema za usvajanje eura u novim članicama EU. Treće izvješće te vrste nakon širenja 2004., stavit će naglasak na Sloveniju zato što ona usvaja euro 1. siječnja 2007. Izvješće o praktičnim mjerama za širenje europske monetarne unije neovisno je o konvergencijskim izvješćima u kojima EK periodično ili na zahtjev zemlje članice objavljuje jesu li ispunjeni Maastrichtski kriteriji. Ovo izvješće odnosi se na praktične pripreme za usvajanje eura kao štoministrica je istaknula je da se od novih mehanizama Vijeća za ljudska prava očekuje mnogo veća učinkovitost od dosadašnjih u slučaju teških kršenja ljudskih prava.