EN DE

Bankovni depoziti ukrali ulagače fondovima

Autor: Tin Bašić
05. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Imovina fondova nakon 2007. drastično pada, dok je štednja, pogotovo građana, u konstantnom porastu

Financijska kriza domaće je ulagače doslovce potjerala od dionica. Dok su Amerikanci svoju imovinu odlučili prebaciti u sigurnije tipove ulaganja, poput obvezničkih fondova, Hrvati za taj tip imovine ne pokazuju interes. Kretanje imovine dioničkih i obvezničkih fondova od njihova osnutka 1999. odnosno 2001. godine, pokazuje da ‘sigurniji’ obveznički fondovi nemaju velikih oscilacija.Dionički su, pak, od fantastičnog rasta 2007. do danas gotovo propali. Tijekom te ‘zlatne’ 2007., omjer imovine dioničkih i obvezničkih fondova bio je 21:1. Krajem srpnja ove godine omjer je bio 4:1 u korist dioničkih. Te drastične promjene omjera imovine, objašnjava Žarko Buzuk iz OTP Investa, rezultat su usporednih događaja. S jedne strane dionička tržišta su pala uslijed ulaska u recesiju što je rezultiralo pojačanim isplatama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Suprotni procesi
“Na obvezničkom tržištu se istovremeno dogodio suprotan proces – cijene obveznica su znatno porasle u ovom razdoblju dok je novih uplata u obvezničke fondove bilo relativno malo zbog opće percepcije rizičnosti ulaganja na tržištu kapitala. U konačnici je imovina pod upravljanjem dioničkih fondova znatno pala, a imovina pod upravljanjem kod obvezničkih fondova se nešto povećala”, izjavio je Buzuk za Poslovni dnevnik. Ističe kako je, za razliku od SAD-a, struktura ulagača u Hrvatskoj dosta specifična. “Naši mali ulagači nisu nikada previše bili zainteresirani za ulaganje u obveznice i po prirodi su više skloni ulaganju u dionice. Međutim, pad cijena na dioničkom tržištu koji se dogodio zadnjih par godina drži ih podalje od dionica u ovom trenutku”, kaže Buzuk. Oscilacije cijena dionica uzrokovale su potpuno drukčiji trend od kretanja imovine fondova razvijenog svijeta. “Na razvijenim tržištima omjer dioničkih, obvezničkih i novčanih fondova u dužem roku je otprilike podjednak. U zemljama članicama EU čak dominiraju obveznički fondovi”, poručuju iz Erste Investa. Obzirom da su ulagači na razvijenijim tržištima svoj kapital samo preselili u druge oblike imovine, postavlja se pitanje gdje je ‘nestao’ kapital iz domaćih fondova. “Ne bih se složio da su mali ulagači ‘bestragom’ nestali. Naravno da ih je manje, ali postali su razboritiji i imaju realnija očekivanja”, izjavio je član Uprave KD Investmentsa Branko Gladović.

Financijska kriza domaće je ulagače doslovce potjerala od dionica. Dok su Amerikanci svoju imovinu odlučili prebaciti u sigurnije tipove ulaganja, poput obvezničkih fondova, Hrvati za taj tip imovine ne pokazuju interes. Kretanje imovine dioničkih i obvezničkih fondova od njihova osnutka 1999. odnosno 2001. godine, pokazuje da ‘sigurniji’ obveznički fondovi nemaju velikih oscilacija.Dionički su, pak, od fantastičnog rasta 2007. do danas gotovo propali. Tijekom te ‘zlatne’ 2007., omjer imovine dioničkih i obvezničkih fondova bio je 21:1. Krajem srpnja ove godine omjer je bio 4:1 u korist dioničkih. Te drastične promjene omjera imovine, objašnjava Žarko Buzuk iz OTP Investa, rezultat su usporednih događaja. S jedne strane dionička tržišta su pala uslijed ulaska u recesiju što je rezultiralo pojačanim isplatama.

Suprotni procesi
“Na obvezničkom tržištu se istovremeno dogodio suprotan proces – cijene obveznica su znatno porasle u ovom razdoblju dok je novih uplata u obvezničke fondove bilo relativno malo zbog opće percepcije rizičnosti ulaganja na tržištu kapitala. U konačnici je imovina pod upravljanjem dioničkih fondova znatno pala, a imovina pod upravljanjem kod obvezničkih fondova se nešto povećala”, izjavio je Buzuk za Poslovni dnevnik. Ističe kako je, za razliku od SAD-a, struktura ulagača u Hrvatskoj dosta specifična. “Naši mali ulagači nisu nikada previše bili zainteresirani za ulaganje u obveznice i po prirodi su više skloni ulaganju u dionice. Međutim, pad cijena na dioničkom tržištu koji se dogodio zadnjih par godina drži ih podalje od dionica u ovom trenutku”, kaže Buzuk. Oscilacije cijena dionica uzrokovale su potpuno drukčiji trend od kretanja imovine fondova razvijenog svijeta. “Na razvijenim tržištima omjer dioničkih, obvezničkih i novčanih fondova u dužem roku je otprilike podjednak. U zemljama članicama EU čak dominiraju obveznički fondovi”, poručuju iz Erste Investa. Obzirom da su ulagači na razvijenijim tržištima svoj kapital samo preselili u druge oblike imovine, postavlja se pitanje gdje je ‘nestao’ kapital iz domaćih fondova. “Ne bih se složio da su mali ulagači ‘bestragom’ nestali. Naravno da ih je manje, ali postali su razboritiji i imaju realnija očekivanja”, izjavio je član Uprave KD Investmentsa Branko Gladović.




Krivi su depoziti
Čini se kako su svoja očekivanja zadovoljili u bankama. “Ulagači su se prelili u bankovne depozite”, objasnio je Gladović. Visoke kamatne stope zaintrigirale su investitore jer s minimalnim rizikom mogu ostvariti zaradu. Uspoređujući imovinu fondova s depozitima, novac u bankama se konstantno povećava, dok kapital u fondovima oscilira, pogotovo u dioničkim. “U Hrvatskoj su kamate na oročenu štednju razmjerno visoke, a dodatno su eskalirale u krizi. Danas je, iako smanjen, prinos na bankarske depozite razmjerno atraktivan u usporedbi s EU”, poručuju iz Erste Investa. Dodaju kako je ulaganje u bankovne depozite tradicionalno najrasprostranjeniji način ulaganja u Hrvatskoj. “U navikama štediša nije realno očekivati brze promjene, pogotovo u krizi kada se traži dodatna sigurnost. Državna garancija i solidna kamata dovoljni su razlozi za većinu ulagača da ne gledaju dalje od depozita”, zaključuju iz Erste Investa. Upravo zato je, ističu u Raiffeisen Investu, ključno educirati male ulagače. “Možemo reći da je kriza koja je pogodila financijska tržišta ukazala na važnost profesionalnog upravljanja sredstvima, kreiranja osobnog investicijskog plana i potrebe da se napravi razlika između različitih kategorija ulaganja. Ulaganje u dioničke fondove nužno ne isključuje ulaganje u obvezničke i novčane fondove, zbog različite razine rizika i horizonta ulaganja”, kažu iz Raiffeisen Investa.

Neizvjesnost oporavka
Iako su veliki padovi 2008. i dijelom 2009. godine ulagačima utjerali strah u kosti, unazad godinu dana na stranim tržištima primjetan je oporavak, što je rezultiralo većim interesom za obveznice. “Nakon inicijalnog oporavka, globalna ekonomija nalazi se u razdoblju neizvjesnosti. Cijene stranih obveznica momentalno se nalaze blizu rekordnih razina iz 2008. /2009. Domaće tržište obveznica oporavilo se s odmakom nakon šoka 2008./2009. što je dovelo do rasta obvezničkih fondova i odličnog rezultata u ovoj godini. Međutim, ako pogledamo u budućnost – postoje izražene potrebe za financiranjem deficita, što će definirati kretanja na obvezničkom tržištu”, poručuju iz RBA Investa. Od početka 2010. godine, kažu u ZB Investu, nastavlja se trend rasta imovine pod upravljanjem, uz sve veći interes klijenata, sada i za rizičnije klase imovine (mješoviti i dionički fondovi), vjerojatno i zbog drastičnog smanjenja kamatnih stopa na depozite. “Obveznički fondovi kao klasa imovine moguće još nisu toliko popularni i poznati, kao npr. novčani, ali zamjetan je povećani interes i za njih uz posljedično povećanje imovine”, kažu u tom društvu. No, hoće li se dodatno povećati interes za obvezničke fondove, teško je prognozirati. “Obveznički fondovi bi mogli postati atraktivniji od dioničkih ukoliko se dovoljno dugo zadrži postojeći odnos prinosa. On trenutno ide u prilog obvezničkim. Daljnji odnos prvenstveno će ovisiti o informacijama koje budu dolazile s tržišta razvijenih zemalja”, objašnjavaju u PBZ Investu.

Autor: Tin Bašić
05. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close