Iako je podbačaj prihoda Hrvatskih autocesta nakon turističke sezone donekle iznenađujući, da je narastao i 10 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, to ne bi ništa značajnije promijenilo njihovo poslovanje.

Sljedećih šest godina HAC će preživljavati, podižući nove kredite za otplatu starih koji su dizani od 2001. i čiji vrhunac dospijeća je ove i sljedeće dvije godine. Investicije u novu gradnju do 2016. iznosit će tek milijardu kuna, a oko 1,2 milijardi kuna koje se godišnje prikupe od cestarine bit će trošeno za plaće, održavanje i materijalne troškove. Ni dodatnih 1,3 milijarde kuna od naknade iz benzina neće biti dovoljno za otplatu svih kamata i kredita. Deficit će svake godine iznositi od 600 do 900 milijuna kuna, što će se također pokrivati zaduženjima. U HAC-u se nadaju dugoročnijima i povoljnijima od onih koje su dizali posljednje dvije godine. Razvidno je to iz poslovnog plan i rezultata tvrtke koja je posljednjih devet godina investirala oko 33 milijarde kuna u gradnju autocesta, ali također bila obilježena brojnim aferama. “Dosadašnji financijski model gradnje kreditima je potpuno potrošen. Hrvatske autoceste su ispuhana lopta”, potvrđuje nam izvor iz HAC-a, upućen u poslovanje tvrtke, čiji podaci su poznati redakciji. Na kraju ovog polugodišta dugoročne kreditne obveze HAC-a iznosile su više od 18 milijardi kuna ili 1,4 milijarde više nego u istom razdoblju lani. Ove godine im na naplatu stiže ukupno 3,3 milijarde kuna kredita, a treba im još 900 za pokrivanje deficita. Digli su već 300 milijuna eura novih kredita kako bi to sanirali, još 100 je upravo u proceduri, a do kraja godine trebat će još 200 do 250 milijuna eura. U HAC-u, koji gotovo godinu dana vodi Stjepko Boban, nadaju se samo da će kriza proći i da će moći podizati povoljnije kredite, s rokom otplate iznad pet godina, kako bi si smanjili godišnje obveze. Informacija da se bez dugoročnih kredita EBRD-a i EIB-a uopće ne može računati na nove investicije, također nam je potvrđena.

Kako smo već pisali, a što se potvrdilo i u posljednjem slučaju, te dvije banke financiraju samo međunarodne koridore, poput Vc u Slavoniji i Dalmaciji. Uz njihovu će se pomoć taj koridor završiti, ali oni neće financirati autocestu do Dubrovnika, Podravski ipsilon i autocestu do Siska ili most preko Drave. Najneizvjesnije je kada će se graditi cesta do Dubrovnika, prema Sisku će se graditi još godinama iako je prema posljednjem planu trebala biti gotova do sredine 2010., a isto je i s Podravskim ipsilonom. Paradoksalno, te odgode građenja zadržat će još dugo HAC u sadašnjem obliku. Inače, nakon završetka mreže autocesta, to društvo će ostati samo za naplatu i održavanje, što znači velik broj otkaza za 2800 zaposlenih. Očito je da, ako se želi završiti mreža autocesta, trebat će još 10-ak milijardi kuna. Prema izvorima HAC-a, Vlada bi morala naći nov model – koncesije, preuzimanje otplate kredita HAC-a, promjena načina financiranja, neki su od prijedloga, ali Vlada nijedan od njih nije do kraja analizirala. HAC nema ni strategiju kako povećati prihode od naplate cestarina koji stagniraju ili blago padaju od 2007. godine. Najisplativija autocesta je Zagreb – Lipovac, koja im donosi do 65 posto prihoda, dok je na Dalmatini tek sada postignut broj vozila godišnje koji se smatra isplativim, ali samo do Splita.

Krediti, krediti…

Iduće godine 4,3 mlrd. kn
Sljedeće godine na naplatu stiže čak 4,3 milijarde kuna kredita i kamata, a 2012. godine 4,2 milijarde. Nakon toga situacija opet neće biti bajna: već 2013., uz stare, stižu na naplatu krediti koje su dizani u posljednje dvije godine, a do 2016. oni koji se sada dižu… Ako dođe do ponovnog poremećaja na tržištu i HAC se ne bude mogao zaduživati, sav teret pada na državni proračun jer je Vlada jamac kredita.

Mogući modeli za završetak autocesta

koncesija na postojećim autocestama
preuzima dio otplate duga HAC-a
koncesije i JPP za završetak novih dionica
obilni krediti EIB-a i EBRD-a
porast cestarina, naknade u cijeni benzina i sl.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Rizici u poslovanju

Iluzija stabilnosti je završila: Kako zaštititi poslovanje u vremenu trajne neizvjesnosti