EN DE

Hrvatske šume ganjaju stare dugove od milijardu kuna

Autor: Suzana Varošanec
01. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatske šume brzopotezno dobivaju parnice protiv poduzetnika koji im od 2004. duguju naknadu i koji su se nadali da je to u zastari

Hrvatske šume (HŠ) krenule su u kampanju naplate petogodišnjih dugova za naknade za općekorisne funkcije šume u ovršnim postupcima. Navodno je u pitanju čak milijardu kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tvrtke odbijaju platiti cijeli dug jer se pozivaju na zastaru iz Zakona o obveznim odnosima, ali Hrvatske šume u vrlo kratkom roku dobivaju bitku oko zastare i poduzetnici bi, prema dokumentaciji koju posjedujemo, morali platiti dug HŠ-u, počevši od 2004. godine, kamate koje iznose 70 posto glavnice, te sve ostale troškove postupka, odvjetnika i javnih bilježnika koje je HŠ angažirao. Takve presude s nalogom da plate pet godina stari dug ove su godine dobili Adriadiesel iz Karlovca, Poljoprivredna zadruga Osatina iz Semeljaca, Tuti frutti-FMB iz Krka te sisački Herbos. Prvi su to primjeri ekspresnih presuda, a dolaze u javnost jer, prema upućenima, HŠ ih dostavlja sudovima u istim predmetima, dokazujući tezu da je zastarni rok pet godina, a ne tri, kao što smatraju tvrtke dužnici. Kako je to tek početak velikog broja sporova, pitanje je što će reći drugostupanjski sudovi, je li zastara tri ili pet godina. Pritom HŠ tvrdi da su upozoravali neplatiše, a tuženi poduzetnici tvrde suprotno. “HŠ je oformio službu koja provodi aktivnosti vezane za praćenje i naplatu naknade te su za razdoblje od 2006. do 2009. poduzimane mjere naplate predmetne naknade. Dužnicima koji nisu uredno podmirivali obveze poslano je više tisuća opomena, a pokrenuto je oko 1500 ovršnih i sudskih postupaka. Te su mjere rezultirale činjenicom da je u 2009. i pored utjecaja krize i recesije te pada gospodarske aktivnosti naplata naknade bila vrlo dobra”, hvale se u HŠ-u i dodaju: “Naplaćena naknada u 2010. za sedam posto je manja nego u prethodnoj, što je s obzirom na pad gospodarskih aktivnosti i ukupnog prihoda poduzetnika očekivano. Procjena je da će do kraja godine, zbog toga, ali i smanjenja stope naknade, biti naplaćeno oko 20 posto manje nego u 2009., što će za posljedicu imati smanjen obujam planiranih radova.” Poduzetnici koji se pozivaju na zastaru duga prema Hrvatskim šumama tvrde da nisu bili obavještavani o dugu te da su tek nedavno dobili ovrhe i protiv njih su pokrenute parnice. Nada Bašnec, šefica računovodstva međimurskog Drvo-aluminija, tako kaže da je HŠ pokrenuo u travnju 2010. ovrhu za naplatu oko 20.000 kuna duga od 2004. do 2008., a nikad ih nije opomenuo.

Hrvatske šume (HŠ) krenule su u kampanju naplate petogodišnjih dugova za naknade za općekorisne funkcije šume u ovršnim postupcima. Navodno je u pitanju čak milijardu kuna.

Tvrtke odbijaju platiti cijeli dug jer se pozivaju na zastaru iz Zakona o obveznim odnosima, ali Hrvatske šume u vrlo kratkom roku dobivaju bitku oko zastare i poduzetnici bi, prema dokumentaciji koju posjedujemo, morali platiti dug HŠ-u, počevši od 2004. godine, kamate koje iznose 70 posto glavnice, te sve ostale troškove postupka, odvjetnika i javnih bilježnika koje je HŠ angažirao. Takve presude s nalogom da plate pet godina stari dug ove su godine dobili Adriadiesel iz Karlovca, Poljoprivredna zadruga Osatina iz Semeljaca, Tuti frutti-FMB iz Krka te sisački Herbos. Prvi su to primjeri ekspresnih presuda, a dolaze u javnost jer, prema upućenima, HŠ ih dostavlja sudovima u istim predmetima, dokazujući tezu da je zastarni rok pet godina, a ne tri, kao što smatraju tvrtke dužnici. Kako je to tek početak velikog broja sporova, pitanje je što će reći drugostupanjski sudovi, je li zastara tri ili pet godina. Pritom HŠ tvrdi da su upozoravali neplatiše, a tuženi poduzetnici tvrde suprotno. “HŠ je oformio službu koja provodi aktivnosti vezane za praćenje i naplatu naknade te su za razdoblje od 2006. do 2009. poduzimane mjere naplate predmetne naknade. Dužnicima koji nisu uredno podmirivali obveze poslano je više tisuća opomena, a pokrenuto je oko 1500 ovršnih i sudskih postupaka. Te su mjere rezultirale činjenicom da je u 2009. i pored utjecaja krize i recesije te pada gospodarske aktivnosti naplata naknade bila vrlo dobra”, hvale se u HŠ-u i dodaju: “Naplaćena naknada u 2010. za sedam posto je manja nego u prethodnoj, što je s obzirom na pad gospodarskih aktivnosti i ukupnog prihoda poduzetnika očekivano. Procjena je da će do kraja godine, zbog toga, ali i smanjenja stope naknade, biti naplaćeno oko 20 posto manje nego u 2009., što će za posljedicu imati smanjen obujam planiranih radova.” Poduzetnici koji se pozivaju na zastaru duga prema Hrvatskim šumama tvrde da nisu bili obavještavani o dugu te da su tek nedavno dobili ovrhe i protiv njih su pokrenute parnice. Nada Bašnec, šefica računovodstva međimurskog Drvo-aluminija, tako kaže da je HŠ pokrenuo u travnju 2010. ovrhu za naplatu oko 20.000 kuna duga od 2004. do 2008., a nikad ih nije opomenuo.

“Čim smo saznali za dug, platili smo račun za 2007. i 2008., no za prethodne tri godine smo se pokušali nagoditi. Smatramo da je nastupila trogodišnja zastara. To je HŠ odbio uz tumačenje da za njih ne vrijedi zastarni rok od tri godine iz Zakona o obveznim odnosima, nego rok od pet godina. Za razliku od Hrvatskih voda, koje specificiraju račune za vodne naknade, HŠ ne izdaje rješenje. Kako ne šalje ni zaduženja ni opomene, većina obveznika koje mi poznajemo naknadu nije plaćala.” Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da treba primijeniti trogodišnji rok jer je riječ o vrsti davanja koje dospijeva godišnje, što Zakon o obveznim odnosima regulira. Naknada za HŠ jedini je visoki parafiskalni namet (od donošenja Zakona o šumama 2005. iznosio je čak 0,07 posto prihoda godišnje, a ljetos je snižen na 0,05 posto) koji poduzetnici moraju sami izračunati. No, kažu, za tu obvezu nisu znali pa nisu plaćali, ili su spekulirali o plaćanju jer HŠ nije ništa poduzimao u svrhu naplate. Utužena dugovanja za srednje velike poduzetnike se kreću od 50.000 do 400.000 kuna, ne računajući kamate.

Pravosudni ekspres

O brzini rada sudova govore sljedeći podaci:
1. Trgovački sud u Karlovcu donio je presudu 15. travnja 2010. kojom je naredio Adriadieselu da plati petogodišnji dug HŠ-u od 282.588 kuna s kamatom, a platni nalog izdao je javni bilježnik 12. siječnja 2010.
2. Trgovački sud u Rijeci je presudio 21. travnja 2010. da Tuti frutti-FMB iz Krka isplati HŠ-u 263.344 kune s kamatom, a rješenje o ovrsi je od 13. siječnja 2010.
3. Trgovački sud u Osijeku je 6. svibnja 2010. presudio da PZ Osatina, Semeljci, treba HŠ-u namiriti petogodišnju tražbinu od 482.099 kuna s kamatom, a platni nalog javni bilježnik donio je 20. listopada 2009.
4. Trgovački sud u Sisku je 11. svibnja 2010. Herbosu iz Siska naredio isplatu 464.529 kuna s kamatama, a ovršno je rješenje donio javni bilježnik 30. studenoga 2009.

Autor: Suzana Varošanec
01. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close