Zbog starenja stanovništva i nemogućnosti podizanja poreznih prihoda državama prijete bankroti. Procjena je to koju je u istraživanju iznio Arnaud Mares, izvršni direktor londonskog ureda poznate banke Morgan Stanley. “Države će prouzročiti gubitke nekim ulagačima”, upozorava Mares. “Pitanje nije hoće li one prekršiti svoja obećanja, nego je pitanje koja će obećanja prekršiti i u kojem će se obliku ti bankroti pojaviti”, piše Mares. Kriza državnih financija je globalna i “nije gotova”, drži stručnjak Morgan Stanleya. Umjesto da prestanu isplaćivati kamate na obveznice i njihove glavnice, vlade bi se mogle odlučiti za neku vrstu ‘mekanog’ bankrota.

Populacijski trend
U takvim bi se slučajevima teret dugova smanjivao kroz devalvaciju valuta što bi bila posljedica više inflacije. Vlade bi također mogle prisiliti svoje vjerovnike na niže prinose, odnosno nižu zaradu na njihovim dugovanjima, rekao je Mares u intervjuu, a prenosi Bloobmerg. Analitičar Morgan Stanleya upozorava kako prava mjera mogućnosti država da vrate svoje dugove nije udio tog duga u bruto domaćem proizvodu pojedine države. Bolja mjera predviđanja su populacijski trendovi jer odražavaju mogućnost države da ostvaruje prihode u budućnosti. Udio dugova u BDP-u je “pogled unazad”, objašnjava Mares. Kao primjer u izvještaju se navode podaci za Sjedinjene Američke Države. Državni dug čini 53 posto američkog BDP-a, što je jedan od najnižih omjera među razvijenim državama. No, dug kao udio prihoda iznosi čak 358 posto, dodaje se u izvještaju, što je jedan od najviših omjera. S druge strane je Italija čiji je udio duga u BDP-u 116 posto – među najvišima – dok je omjer duga u odnosu na prihode upola manji nego u SAD-u, odnosno 188 posto. “Prema našem mišljenju, mogućnost izravnih bankrota velikih razvijenih država ostaje ekstremno niska”, dodaje se u izvještaju. “No sadašnji prinosi i njima odgovarajuća stopa inflacije pružaju vrlo malu zaštitu od ozbiljne prijetnje financijskih gubitaka u kojem god oni obliku bili.” U Morgan Stanleyu nisu otkrili kojim to državama prijeti takva vrsta bankrota. No, troškovi zaduživanja za tzv. periferne države eurozone, poput Grčke ili Irske, nastavili su rasti prošlog tjedna. Posljedica je to rastuće zabrinutosti da vlade tih država neće moći srezati proračunsku potrošnju.

Srezani rejting
Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s prošlog je tjedna srezala ocjenu rejtinga Irskoj zbog rastućeg troška potpore nacionaliziranim bankama. Ulagači su također skeptični po pitanju bržeg gospodarskog oporavka SAD-a. Pojedini makroekonomski podaci, kao i izjava Bena Bernankea, prvog čovjeka Saveznih rezervi, govore u prilog da gospodarski rast najveće svjetske ekonomije usporava. Takozvana “dvostruka recesija ne bi poništila ove zaključke”, dodaje se u izvještaju Morgan Stanleya. Naprotiv, takav bi razvoj događaja “dodatno smanjio vladine mogućnosti oporezivanja, čime bi ušle dalje u negativno polje i zbog toga povećale rizik da bi vlasnici obveznica jednog dana mogli iskusiti još veće gubitke”. Spread irskih i grčkih obveznica, odnosno dodatni prinos koji traže investitori kako bi kupovali njihove obveznice za razliku od usporednih njemačkih, skočio je krajem prošlog tjedna.

Rast prinosa
Prinosi na grčke obveznice tako su porasli na oko 930 baznih bodova što je najviša razina još otkad je u svibnju najavljen paket pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda Grčkoj. Spread je i relativno blizu rekordne vrijednosti od 973 bazna boda zbilježene 7. svibnja. Spread na irske obveznice je, pak, porastao u petak na rekordnih 347 baznih bodova, sa 318 bodova dan prije. Sličan trend, rasta cijene, bilježe i takozvani grčki i irski CDS-ovi (credit default swap). CDS-ovi se koriste kao osiguranje protiv bankrota, odnosno propasti vrijednosnica vezanih uz njih, u ovom slučaju državnih obveznica.

Rast

Američka prijetnja
Nepovoljni podaci s američkog tržišta rada koji pokazuju rast broja nezaposlenih govore u prilog usporavanja najvećeg svjetskog gospodarstva. Takav trend predstavlja prijetnju i ostataku svijeta zbog čega raste zabrinutost ulagača oko budućeg gospodarskog rasta. Investitori se stoga sve češće odlučuju na ulaganje u sigurnije oblike imovine, za razliku od investiranja u dionice.