Unatoč uštedama od 1,5 milijardi kuna koje su se ušićarile po ministarstvima, ovogodišnji proračunski rashodi u konačnici se povećavaju za ukupno 898,2 milijuna kuna kuna, na 122,3 milijarde. Drugim riječima, uštedama (materijalni rashodi ministarstava, odustajanje od pojedinih investicija i programa) samo su se djelomično pokrila povećanja rashoda, od onih za mirovine, naknade za nezaposlene, štete od poplava, poticaje poljoprivredi i slično.

Najviše podbacili
S druge strane, prihodna strana se u odnosu na prvotne proračunske projekcije smanjuje za 4,5 milijarde kuna, na 108,3 milijarde. Pritom su najveće korekcije napravljene na stavkama s najvećim podbačajem u odnosu na plan, a to su socijalni doprinosi i porez na dobit. Kod obiju se sada računa s po dvije milijarde kuna manje od plana, s tim da je kod doprinosa tome uvelike kumovao bijeg u sivu zonu i prijevremena umirovljenja, a kod poreza na dobit niži profiti tvrtki i s tim povezani zahtjevi za smanjenim uplatama akontacija. Usto, i prihodi od PDV-a korigirani su na niže, i to za oko milijardu kuna u odnosu na plan koji je (dijelom zbog cjelogodišnjeg efekta povećane stope) ambiciozno pretpostavio rast od 5 posto u odnosu na lani, a u sedam mjeseci PDV se pokazao izdašnijim za tek 2 posto. Što se rashodovne strane tiče, od ukupnog iznosa od 122 milijarde kuna rashodi poslovanja čine 120 milijardi što je povećanje za 1,2 milijarde ili 1 posto. Od toga čak 66,5 milijardi kuna čine transferi građanima, od mirovina do socijanih naknada, a oni su u odnosu na plan povećani za 703,7 milijuna kuna. Za plaće će se izdvojiti 22,5 milijarde kuna, bez sektora zdravstva, što je za 42 milijuna kuna više od plana. Najznačajniji rast na rashodovnoj strani odnosi se na mirovine (veći su za 356,7 milijuna kuna i penju se na 34,97 milijardi kuna), naknade za nezaposlene (rastu za 386,4 milijuna kuna na ukupno 1,57 milijardi kuna), te aktivnu politiku zapošljavanja (50,6 milijuna kuna), a u proračunu će se osigurati i sredstva za naknade šteta od elementarnih nepogoda u iznosu od 300 milijuna kuna, te 170 milijuna kuna za skori referendum o Zakonu o radu, te još dodatnih 100 milijuna kuna za rodiljne naknade. Najviši skok u strukturi bilježe rashodi za subvencije. Veći su od plana za 539,6 milijuna kuna, odnosno 9,1 posto, te će u 2010. subvencije iznositi ukupno 6,46 milijardi kuna. Pritom se pojedine vrste subvencija povećavaju, a neke smanjuje. Najviše tako rastu subvencije za poljoprivredu, za 20,8 posto, pa će uz novih 600,6 milijuna kuna, poljoprivrednicima po novome planu iz proračuna ukupno isplatiti 3,49 milijardi kuna. Za 53,3 posto rastu subvencije Croatia airlinesu, sa 75 na 115 milijuna kuna, dok će HŽ-u za zbrinjavanje viška radnika isplatiti 106 umjesto planiranih 70 milijuna kuna.

Skresani poticaji izvoza
Za aktivnu politiku zapošljavanja subvencije će skočiti za 75 posto, na gotovo 50 milijuna kuna, dok poduzetnicima u turizmu subvencije rastu za 5 milijuna kuna, na 54 milijuna. Najspominjanije subvencije brodogradnji predloženim rebalansom još padaju, i to sa 96 na 26 milijuna kuna, za gotovo 73 posto. Također se režu i poticaji izvozu, i to sa 42 na 27 milijuna kuna, dok će rebalansom biti srezane i subvencije za restrukturiranje i razvoj pojedinih grana industrije, i to sa 93,5 milijuna na 78,6 milijuna kuna. Kako ostaje minimalan prostor za rezanje, po pojašnjenju ministra financija Ivana Šukera, navedena rashodovna slika mora se zalediti na dvije godine, a nada da će Vlada u tom pogledu dobiti i potporu oporbe u Saboru.

Rekli su:

Rebalans nije predizborni i nije mu svrha održavanje na vlasti, već zaštita standarda i snaženje gospodarstva
J. Kosor, premijerka

Uz izvanredne rashode, pad doprinosa i ukupne okolnosti, učinjeno je jedino moguće i jedino pametno
Borislav Škegro, savjetnik premijerke

Moj uvjet da ostanem savjetnik premijerke i dalje je 4 posto deficita i zamrzavanje rashoda
Ž. Lovrinčević, savjetnik premijerke

Ovo nije rebalans, nego pokušaj da svi ostanu zadovoljni. Na fiskalnoj konsolidaciji nije učinjeno baš ništa
Z. Milanović, SDP

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu